Kako digitalizacija i umjetna inteligencija mogu unaprijediti obrazovanje, odnosno kako ju prilagoditi učionici glavno je pitanje o kojem se raspravljalo u drugom dijelu Regionalnog razvojnog foruma s temom ‘Obrazovanje u fokusu‘ u organizaciji Hrvatske zajednice županija. Temu je otvorio Keith Quille, profesor Tehničkog sveučilišta u Dublinu koji je poručio da su sve zemlje u istim problemima kada je riječ o umjetnoj inteligenciji.
– Najlakši način da zabrljate po pitanju umjetne inteligencije je da ju uopće ne razumijete. Nekada su se ljudi bojali računala, a vidite nas sada – kazao je Quille dodajući da se ovdje ne radi o superiornoj inteligenciji koja će preuzeti svijet nego se radi isključivo o alatima koji nastavnicima i učenicima olakšavaju svakodnevicu.
Osvrnuo se i na ChatGPT za koji tvrdi da je uistinu kvalitetan alat, no on samo može pomoći u obrazovanju, a kako on daje odgovore na pitanja, obrazovni bi se sustav trebao manje baviti ishodom, odnosno produktom, a više načinom na koji se dolazi do ishoda.
– Učitelji bi trebali imati autonomiju u primjeni umjetne inteligencije i stoga je važno prenijeti konkretnu poruku da nastavnici trebaju imati nadzor kako se umjetna inteligencija i koja se umjetna inteligencija koristi – rekao je Quille napominjući da će se sljedeći val umjetne inteligencije baviti time da joj moramo povjerovati, bazirat će se na povjerenju iako joj velika većina trenutno ne vjeruje.
Naravno, mnogi se boje budućnosti s umjetnom inteligencijom, no Quille poručuje da su ipak nastavnici ključni u evaluaciji pa se ne treba bojati alata umjetne inteligencije jer su to ipak samo alati.
Da će umjetna inteligencija promijeniti obrazovanje te da je već promijenila pristup obrazovanju potvrdila je Helen Arus, voditeljica općeg obrazovanja u Estonskoj agenciji za kvalitetu obrazovanja (HAKA) koja je sudionicima konferencije približila estonski obrazovni sustav.
– Imamo mali, ali decentralizirani obrazovni sustav. Poprilično smo dobri u PISA testovima koji nam pokazuju da naši učenici i mladi imaju snažne stavove i uvjerenja te vjeruju u obrazovanje i vjeruju da će im ono dati prilike, mogućnosti, pomoći im tijekom života i to su temelji našeg uspjeha – objasnila je Arus.
Estonija dosta nade polaže u nastavnike koji su u obrazovnom sustavu autonomni, visokoobrazovani i personaliziraju učenje svojim učenicima, kaže Arus.
– Država nam daje okvire, okvirni obrazovni program u kojem su navedeni ciljevi, ali i mogućnosti da se oblikuju manji razredi, da se programi prilagode nadarenim učenicima ili onima koji imaju drugačije potrebe – kaže Arus napominjući da je Estonija digitalizaciju davno uključila u svoj obrazovni sustav, još ’90-ih, a sada nastoje izgraditi vlastiti digitalni alat koji će im omogućiti različite standarde kvalitete i koji će pomoći u analizi podataka.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija