Zeleno i digitalno
StoryEditor

Ekonomski forum u Bruxellesu: Napori koji se ulažu u zelenu tranziciju nisu dovoljni

17. Svibanj 2024.
Ekonomski forum u Bruxellesu 2024.

Vodeći gospodarski dužnosnik Europske komisije Paolo Gentiloni ne žali što je klimatske promjene stavio u središte svog političkog programa, čuli su jučer sudionici Ekonomskog foruma u Bruxellesu.

Uz rastuću reakciju protiv zelenih politika EU-a i ankete koje predviđaju zaokret udesno na nadolazećim izborima za EU, neki se brinu hoće li Bruxellesov ekološki program i dalje ostati prioritet vladajuće većine.

Europa je opterećena prosvjedima koje su predvodili poljoprivrednici zabrinuti zbog utjecaja ekoloških pravila EU-a na poljoprivredni sektor dok se sudbina Zakona o obnovi prirode sada čini neizvjesnom. S jedne strane se guraju zelene politike, a s druge strane poljoprivrednici prosvjeduju - pa neki političari to iskorištavaju protiv onih koji se zalažu za očuvanje okoliša.

No dužnosnici se ne kaju zbog svog izbora da politiku klimatskih promjena stave u prvi plan.

- Zapitajte se žalimo li zbog odluke donesene prije četiri do pet godina, da Green Deal bude glavni profil Komisije von der Leyen. Moj odgovor je ne, ne žalimo - rekao je Gentiloni, osvrćući se na njihov petogodišnji mandat koji je započeo krajem 2019. godine. 

Gentiloni je govorio o ‘hitnosti klimatske krize‘, citirajući satelitske podatke koji pokazuju da su globalne temperature već premašile međunarodno dogovorenu granicu povećanja od 1,5 stupnjeva Celzijusa.

‘Napori koji se ulažu nisu dovoljni‘ 

Grčki ministar financija Kostis Hatzidakis također se zalaže za Green Deal i zelenu tranziciju, ali je jasno naglasio potrebu za financijskom potporom tijekom Foruma koji organizira Europska komisija. 

- Ne vidim bolji način za podršku javnim politikama od nastavka Fonda za oporavak nakon 2026. novim financijskim paketom - istaknuo je.

Hatzidakis je također istaknuo kako treba nastaviti s naporima u postizanju klimatskih ciljeva zacrtanih u kontekstu Pariškog sporazuma, a istodobno osigurati potrebne prilagodbe tempu tranzicije u određenim sektorima, poput poljoprivrede, tako da to ne utječe negativno na dohodak poljoprivrednika. Hatzidakis je također napomenuo da značajni napori koji se ulažu na europskoj razini nisu dovoljni.

- Trebali bismo staviti veći naglasak na poštivanje i provedbu međunarodnih sporazuma, dok klimatsku agendu stavljamo u središte bilateralnih sporazuma koje Europa ima s trećim zemljama. Osim toga, treba osigurati da i najnerazvijenije zemlje mogu odgovoriti, a međunarodne razvojne banke tome mogu značajno pridonijeti. Idemoraditi na tome - naglasio je Hatzidakis.

Osvrnuo se i na značajan napredak koji je postigla Grčka, istaknuvši posebno smanjenje upotrebe ugljena za 80 posto u proizvodnji električne energije, smanjenje emisije stakleničkih plinova za 43 posto u odnosu na 2005. te povećanje udjela obnovljivih izvora. 

S druge strane, Gentiloni je naveo stotine milijardi eura ulaganja potrebnih svake godine kako bi se ispunili zeleni i digitalni ciljevi bloka koji bi se mogli financirati dugotrajnim ciljem jačanja tržišta kapitala u EU-u ili putem jednako sporne ideje o javnom financiranju iz zajedničkog zaduživanja EU-a.

Stav Europske investicijske banke 

Međutim, ako se Europa ne nosi s klimatskim izazovom, mnogi krive vlastita pravila Bruxellesa, govoreći da nedavno odobrena ograničenja proračunskih deficita guše javna ulaganja, signalizirajući povratak štednji.

Nova fiskalna pravila EU-a, čiji je predvodnik Gentiloni, ‘jasan su dokaz nedostatka vizije‘, rekla je Tea Jarc iz Europske konfederacije sindikata, dodajući da su zakoni, koji su stupili na snagu 30. travnja, još uvijek ‘loša opcija‘, čak i ako su bolji od prethodnih ‘vrlo loših‘ ograničenja.

Green Deal ‘nije prioritet ako nismo spremni ulagati u njega‘, rekla je Jarc, dodajući da ‘više ne možemo zavaravati ljude‘. 

Predsjednica Europske investicijske banke (EIB) Nadia Calviño publici se obratila putem videopoziva i rekla da sada, više nego ikada, EU mora ostati čvrsta i ujedinjena protiv svih izazova, pozivajući se na pandemijsku krizu koju smo prebrodili, ali i poremećaje u lancima opskrbe i ruskoj agresiji u Ukrajini koja i dalje ostaje jedna od gorućih tema i predmet rasprave političara na razini cijele EU. 

- Nastavit ćemo s konsolidiranjem naše uloge kao europska klimatska banka, nastavit ćemo s ulaganjem u tehnologiju, povećati investicije u europsku sigurnost i obranu i posebnu pozornost obratiti na ESG. Klimatska kompetitivnost i kohezija su nerazdvojne kao temelj europskog uspjeha... Možemo biti ponosni na naše uspjehe u zadnjih nekoliko godina. Na tome trebamo graditi temelje i produbiti partnerstvo za zeleniju, pošteniju i snažniju Europu. Zajedno ćemo graditi budućnost EU - rekla je Calviño.

01. lipanj 2024 14:35