Transformacija financijskih usluga, blockchain, kriptovalute, digitalna transformacija i primjena umjetne inteligencije u poslovanju samo su neke od tema kolegija novog sveučilišnog studija ‘Poslovna ekonomija i digitalno poslovanje‘ kojega je pokrenulo Sveučilište Algebra. Jedan je to od prvih studija ekonomije u Hrvatskoj koji uz klasične računovodstvene predmete nudi i one koji se dotiču digitalizacije i digitalnih tehnologija, a sve po uzoru na prestižna svjetska sveučilišta poput Harvarda, Yalea, Princetona i Oxforda, čije su kurikulume izučavali prilikom osmišljavanja programa. Nikola Drašković, voditelj studija i pročelnik Sveučilišnog odjela za ekonomiju na Algebri, kroz razgovor nam otkriva kako studente ovaj studij priprema za izazove današnjeg tržišta rada, gdje će se moći zaposliti nakon završetka studija, a na kraju se osvrnuo i na trenutno stanje hrvatskoga gospodarstva.
Kada ste osmišljavali ovaj novi studij, kojim ciljevima ste se vodili? Što ste novo htjeli ponuditi studentima, a što do sada kod drugih hrvatskih sveučilišta nisu imali prilike dobiti?
– Prvo što smo željeli izbjeći je da ovo bude još jedan klasičan studij poslovne ekonomije kakvih u Hrvatskoj postoji veći broj. Dakle, odlučili smo osmisliti studij ekonomije koji će u velikoj mjeri i vrlo eksplicitno adresirati digitalizaciju ekonomije i društva te tehnološku transformaciju kojoj svjedočimo. Za razliku od sličnih, postojećih studija, nudimo niz kolegija usredotočenih na digitalizaciju i digitalne tehnologije, kao što su umjetna inteligencija (AI), kriptovalute, blockchain i pametni ugovori. Studij se također dotiče vrlo aktualnih tema EU zakonodavstva s fokusom na ključne strateške dokumente i propise te će polaznici na njemu naučiti sve o specifičnim makroekonomskim politikama koje utječu i na našu sredinu, kao što su ESG i slične uredbe. Konkretno, nudimo čitav niz kolegija koji se do sada nisu izvodili na studijima poslovne ekonomije u Hrvatskoj.
Po uzoru na koja europska i američka sveučilišta je osmišljen ovaj program?
– Prilikom osmišljavanja studijskog programa izučavali smo kurikulume Ivy League sveučilišta, na primjer, Harvarda, Yalea, Princetona, te niza sveučilišta i poslovnih škola unutar EU i Europe kao što su Oxford, BI Norvegian Business School, Westminster, Kingston i drugi. Uz to, izučavali smo i kurikulume kanadskih, australskih te novozelandskih sveučilišta i poslovnih škola.
Koje sve kompetencije studenti stječu kroz ovaj studij i kako ih on priprema za izazove današnjeg tržišta rada?
– Studenti će na studijskom programu, uz temeljne stručne kompetencije u području poslovne ekonomije, stjecati kompetencije i vještine iz područja digitalnog poslovanja. Uz teoretske koncepte, studenti će usvajati i praktične vještine potrebne za učinkovito korištenje naprednih tehnologija i alata u poslovnom okruženju. Uz to, značajan je naglasak i na razvoju kritičkog razmišljanja kod studenata, naročito u području ocjenjivanja učinkovitosti i upotrebljivosti novorazvijenih digitalnih alata, primjerice, različitih alata baziranih na umjetnoj inteligenciji koji će se i u budućnosti razvijati, etičnog postupanja te društveno odgovornog poslovanja. Posljednje dvije kategorije predstavljaju, u određenom smislu, odgojnu komponentu programa.
Studenti će proći i čitav niz kolegija usmjerenih na menadžment, odnosno, upravljanje organizacijom u digitalnom dobu, čime će steći osnovne preduvjete za preuzimanje vodećih funkcija u kompanijama. Upravo kroz kombinaciju teoretskih i praktičnih znanja, cilj je studentima pružiti sve što im je potrebno kako bi uspješno započeli svoju karijeru nakon završetka studijskog programa.
Kakve karijerne mogućnosti im nudi? Gdje će se sve moći zaposliti studenti po završetku studija?
– Studenti će, nakon određenog razdoblja stažiranja, moći preuzeti rukovodeće (menadžerske) pozicije unutar različitih industrija, a naročito u onima kod kojih je naglašen trend tehnološke transformacije i digitalizacije poslovanja. Studenti koji se neće odlučiti za rukovodeće pozicije moći će birati i pozicije u području analitike podataka i poslovne administracije.
Kako će studenti tijekom studija surađivati s poslovnim sektorom? Možete li navesti konkretne primjere suradnje s tvrtkama, za stjecanje praktičnog iskustva?
– U sklopu studijskog programa, studenti su dužni obaviti stručnu praksu u poslovnom sektoru, što im daje mogućnost primjene onoga što su naučili te stjecanja dodatnih praktičnih znanja. Uz to, neki će se specijalistički kolegiji izvoditi u suradnji s gospodarstvom, u vidu gostujućih predavanja, analize poslovnih slučajeva te rada na izradi konkretnog poslovnog ili marketinškog plana za određene kompanije. Praksa će biti odrađena u nekoj od kompanija s kojima Sveučilište Algebra surađuje u okviru svog Centra karijera, kao što su Infobip, Span, Hrvatski Telekom, Nanobit, HPB, Degordian, PBZ, RBA i mnoge druge.
Tko će biti predavači na studiju?
– Predavači na studiju će, prije svega, biti osobe s kombiniranom karijerom u gospodarstvu i visokoškolskom obrazovanju. Dakle riječ je o profesorima koji, osim jake teoretske podloge, posjeduju i praktična iskustva koja su stjecali u domaćem i međunarodnom poslovnom okruženju, što predstavlja još jednu stratešku prednost u odnosu na slične konkurentske institucije.
Kako biste opisali trenutno stanje poslovnog sektora u Hrvatskoj i glavne izazove s kojima se suočavaju tvrtke u digitalnoj transformaciji?
– Poslovni sektor u Hrvatskoj obilježava umjeren, ali stabilan rast. Međutim, prisutni su i razni izazovi poput inflacije te nedostatka radne snage u nekim djelatnostima. Što se tiče digitalne transformacije, možemo konstatirati da smo kao društvo i ekonomija pomalo zaostajali sve dok nas pandemija COVID-19 nije malo jače gurnula u smjeru digitalizacije te implementacije novih digitalnih platformi i alata. Jedan od glavnih izazova s kojim se kompanije suočavaju u kontekstu digitalne transformacije je relativan nedostatak digitalnih vještina, odnosno niža razina digitalne pismenosti među radnom snagom. S druge strane, ravnomjeran razvoj koči neadekvatna digitalna/IT infrastruktura u određenim ruralnim područjima.
Što mislite, koje su najveće prilike za gospodarski rast i razvoj u Hrvatskoj te kako planirate iskoristiti te prilike kroz ovaj novi studijski program?
– Nastavak tehnološke transformacije i digitalizacija, naročito u industrijama koje u tome zaostaju, imperativ je za unapređenje konkurentnosti naše industrije, a što je i preduvjet za gospodarski rast i razvoj u budućnosti. S obzirom da je tehnologija relativno dostupna, glavni pokretač daljnje digitalizacije i gospodarskog rasta bit će visokokvalificirani zaposlenici s razvijenim digitalnim vještinama i znanjima koja će stjecati (i) kroz naš studijski program. Dakle, budućnost našeg gospodarstva uvelike ovisi o kompetencijama radnika, a naš je studijski program osmišljen na način da kod studenata razvija potrebne kompetencije i vještine kako bi i oni jednog dana mogli aktivno pridonijeti hrvatskom gospodarstvu radeći u nekoj kompaniji ili kroz pokretanje vlastitih poduzetničkih pothvata.