Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je svoje prognoze rasta realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2024., u kojem predviđaju da će svjetsko gospodarstvo nastaviti rasti 3,2 posto tijekom 2023. i 2025. godine, što je isti tempo kao i 2023. godine.
MMF također predviđa da će napredna gospodarstva imati prilično blagi rast, te kažu kako se očekuje porast rasta s 1,6 posto u 2023. na 1,7 posto u 2024. i 1,8 posto u 2025. godini.
Za tržišta u razvoju pišu kako će se dogoditi usporavanje rasta s 4,3 posto u 2023. na 4,2 posto u 2024. i 2025. godini, dok im je prognoza rasta za sljedećih pet godina tek 3,1 posto, što je, kako naglašavaju, najniži postotak rasta u zadnjem desetljeću. Predviđa se da će se globalna inflacija stalno smanjivati, sa 6,8 posto u 2023. na 5,9 posto u 2024. i 4,5 posto u 2025., pri čemu će se napredna gospodarstva vratiti na svoje ciljane inflacije prije, nego tržišta u nastajanju i gospodarstva u razvoju. Općenito se predviđa da će se temeljna inflacija postupno smanjivati.
U svom izvješću MMF navodi kako je globalno gospodarstvo bilo iznenađujuće otporno unatoč značajnom povećanju kamatnih stopa središnjih banaka.
Gospodarska aktivnost bila je iznenađujuće otporna tijekom globalne dezinflacije 2022.–2023.,piše MMF. Kako se globalna inflacija spuštala sa svog vrhunca sredinom 2022., gospodarska aktivnost je postojano rasla, prkoseći upozorenjima o stagflaciji i globalnoj recesiji. Međutim, očekuje se da će tempo širenja biti nizak prema povijesnim standardima, a brzina konvergencije prema višem životnom standardu za zemlje sa srednjim i nižim dohotkom je usporena, što implicira postojane globalne razlike.
S obzirom da se inflatorni pritisci u mnogim zemljama smanjuju brže nego što se očekivalo, rizici za globalne izglede sada su uglavnom uravnoteženi u usporedbi s prošlom godinom.
- Monetarna politika trebala bi osigurati da se inflacija glatko spusti, a potreban je i novi fokus na fiskalnu konsolidaciju kako bi se ponovno stvorio prostor za proračunske manevre i prioritetna ulaganja te kako bi se osigurala održivost duga. Intenziviranje reformi za povećanje ponude presudno je za povećanje rasta prema višem prosjeku razdoblja prije pandemije i ubrzanje konvergencije prihoda. Potrebna je multilateralna suradnja kako bi se ograničili troškovi i rizici geoekonomske fragmentacije i klimatskih promjena, ubrzao prijelaz na zelenu energiju i olakšalo restrukturiranje duga – dodaje MMF u svom izvješću.
Motor rasta svjetskog gospodarstva gubi na snazi, što potiče pitanja o njegovim srednjoročnim izgledima. Demografski pritisci i usporavanje stvaranja privatnog kapitala dodatno su ubrzali usporavanje rasta. U nedostatku političkih mjera ili tehnološkog napretka, predviđa se da će srednjoročni rast pasti znatno ispod razina prije pandemije. Kako bi se potaknuo rast, potrebne su hitne reforme kako bi se poboljšala raspodjela resursa produktivnim tvrtkama, potaknulo sudjelovanje radne snage i iskoristila umjetna inteligencija za povećanje produktivnosti.
- Rješavanje ovih problema je ključno, s obzirom na dodatna ograničenja koja bi visoki javni dug i geoekonomska fragmentacija mogli nametnuti budućem rastu – kažu iz MMF-a.
Prognoze rasta BDP-a za 2024.
MMF-ove projekcije gospodarskog rasta za velike nacije su mješovite, dok se većini zemalja G7 i BRICS-a predviđa sporiji rast 2024. u usporedbi s 2023. Samo tri zemlje pozvane ili članice BRICS-a, Saudijska Arabija, UAE i Južnoafrička Republika, imaju veće projicirane stope rasta realnog BDP-a u 2024. nego prošle godine. Također, predviđa se da će Kina i Indija zadržati relativno visoke stope rasta u 2024. od 4,6 posto odnosno 6,8 posto, no u usporedbi s prethodnom godinom, Kina raste 0,6 postotnih bodova sporije, dok je Indija cijeli postotni bod sporije.
S druge strane, četiri zemlje G7 trebale bi rasti brže nego prošle godine, što uključuje i Njemačku koja se vraća s negativnog realnog rasta BDP-a od -0,3 posto u 2023.
Brži rast BRICS-a od zemalja G7
Unatoč većinom nižim prognozama rasta u 2024. u usporedbi s 2023., države BRICS-a i dalje imaju znatno veću prosječnu prognozu rasta od 3,6 posto u usporedbi s prosjekom G7 od 1 posto. Dok je zajednički BDP zemalja G7 oko 15 milijardi dolara veći od zemalja BRICS-a, s kontinuiranim višim stopama rasta i potencijalom dodavanja novih članica, čini se da će BRICS prestići G7 u gospodarskoj veličini u roku od dva desetljeća.
Nedavno širenje BRICS-a malo je posrtalo jer je novoizabrani argentinski predsjednik Javier Milei odbio njegov poziv, dok je Saudijska Arabija pojasnila da zemlja još uvijek razmatra svoj poziv da se pridruži BRICS-u. No, čak i uz ove početne rastuće probleme, južnoafrički ministar vanjskih poslova Naledi Pandor rekao je u veljači da su 34 različite zemlje podnijele zahtjeve za pridruživanje rastućem bloku BRICS, a sve promjene će se vjerojatno saznati na summitu BRICS-a 2024. koji će se održati od 22. do 24. listopada u Kazanu u Rusiji.