Prema novim mjerama, hrvatski izvoznici potpast će pod carinsku stopu Europske unije od 20 posto
Povodom objave SAD-a o uvođenju carina, koje je jučer predstavio predsjednik Donald Trump, Hrvatska udruga poslodavaca procjenjuje kako u kratkom roku ne bi trebalo biti značajnijih direktnih negativnih efekata na hrvatsko gospodarstvo, dijelom zbog uravnotežene trgovinske bilance sa SAD-om. Kako navode u svom komentaru, značajnije negativne posljedice mogli bismo osjetiti kroz indirektni utjecaj ako bi došlo do recesije kod naših najznačajnijih trgovinskih partnera – Njemačke, Italije i Austrije.
– Prema novim mjerama, koje uključuju minimalnu stopu carina od 10 posto za sve zemlje, hrvatski izvoznici potpast će pod EU carinsku stopu od 20 posto. Valja napomenuti da je EU oporezovana bitno nižom carinskom stopom u odnosu na Kinu i ostale veće ekonomije na globalnoj sceni što otvara mogućnost da EU proizvodima poraste konkurentnost na američkom tržištu u odnosu na proizvode iz ostalih globalnih ekonomija. SAD želi povećati cijene uvoza kako bi zaštitio domaće proizvođače i smanjio trgovinski deficit, koji je 2024. dosegnuo rekordnih 1,2 bilijuna dolara – pojašnjavaju iz HUP-a.
Također napominju da je Hrvatska u 2024. godini u SAD izvezla robu u vrijednosti od 805 milijuna eura te dijeli sudbinu EU koja ostvaruje veliki suficit sa SAD-om. Najveći dio hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski proizvodi (40 posto, odnosno 319 milijuna eura), ujedno privremeno izuzeti iz carinskih mjera jer su prepoznati od ključnog značaja za američko gospodarstvo, zatim proizvodnja električne opreme (19 posto, 154 milijuna eura) te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (16 posto, 132 milijuna eura).
Donedavno se procjenjivao negativan utjecaj od oko 0,2 postotna boda na hrvatski BDP, što bi izvjesno moglo biti poništeno pozitivnim efektom narudžbi za obrambenu industriju. Međutim, takva inicijalna procjena bi mogla biti negativno revidirana pogotovo ako EU bude uzvratila protumjerama.
– Hrvatska, koja svoje poslovanje snažno oslanja na izvoz, morat će pažljivo pratiti razvoj situacije i prilagoditi strategije kako bi minimizirala negativne posljedice na gospodarstvo. Idealna je stoga prilika za mjere ukupnog poreznog rasterećenja radi poticanja otpornosti hrvatskog gospodarstva, u što spada i porezno rasterećenje rada, ali i smanjivanje broja dana bolovanja na teret poslodavca, i bolju kontrolu ‘lažnih‘ bolovanja, što predstavlja značajan parafiskalni namet. HUP se stoga zalaže za poticanje izmjena Zakona o poticanju ulaganja i to ukidanjem smanjenja poticaja na investicije od 55 do 110 milijuna eura kao i ukidanjem ograničenja na poticaje iznad 110 milijuna eura. Zatim, uvođenje poreznih olakšica u cilju akumulacije kapitala za ulaganje u R&D. Potrebno je jačati energetsku konkurentnost kroz izjednačavanje cijene električne energije za poduzeća i stanovništva te je potrebno hitno odblokirati oko 2,6 milijardi eura vrijedne investicije u obnovljive izvore energije, čija realizacija čeka odluku HERA-e o iznosu naknade za priključak već tri godine – zaključuju u HUP-u.