Čelnike najvećih kompanija pitali smo kakvom se strategijom suočavaju s posljedicama pandemije, inflacijom i šokovima posljednjih mjeseci, maksimiraju li i dalje zalihe, kako podnose poskupljenja energenata, sirovina, prijevoza… a i što očekuju da će se događati s cijenama. Odgovarali su i na pitanje što će najviše utjecati na rezultate iduće godine, a i pripremaju li se i kako za recesiju...
I u ovakvoj, do sada nezabilježenoj, energetskoj situaciji svakodnevno analiziramo potrošnju, razmatramo najpovoljnije opcije nabave energije i energenata, modeliramo scenarije optimizacije nabave energenata i proizvodnje elektrana, predviđamo gospodarska kretanja u Hrvatskoj, pratimo uspješnost naplate potraživanja... U ovom je trenutku najvažnija strateška roba plin.
Njegova dobava putem LNG terminala uz planiranu popunjenost skladišta plina u Okolima jamči sigurnu opskrbu plinom u Hrvatskoj u idućoj ogrjevnoj sezoni. HEP je svoj dio kapaciteta LNG terminala zakupio sve do 2030., a provest će i nedavno donesenu odluku Vlade RH kojom se omogućuje zapunjenost skladišta PSP-a Okoli od minimalno 90 posto do 1. studenoga 2022., u skladu s EU uredbom o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom.
Na naše poslovanje snažno utječu rast cijena energenata i električne energije na burzama, kao i vrlo nepovoljne hidrološke okolnosti. Na referentnoj burzi u Budimpešti veleprodajna se cijena isporuke električne energije za godišnji ugovor s oko 50 EUR/MWh 2020. i u prvoj polovini 2021. potkraj 2021. podignula iznad 200 eura, a trenutačno iznosi više od 250 eura. Megavatsat za prvi kvartal 2023. stoji gotovo 300 eura.
Cijena plina u istom razdoblju porasla je za oko 1500 posto, a emisijskih jedinica CO2 za oko 500 posto. HEP podnosi velik teret zbog ograničenja porasta cijena električne energije za kućanstva definiranog paketom Vladinih mjera.
Sredinom veljače negativan je financijski efekt za HEP procijenjen na oko 460 milijuna kuna na godišnjoj razini. Dodatno, do kraja lipnja tvrtka će zbog potresa na Banovini ukupno otpisati više od 100 milijuna kuna potraživanja. Mnogo faktora utječe na promjene tržišnih cijena električne energije u Europi, a najvažniji su cijene energenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji električne energije, cijene emisijskih jedinica CO2 te visina udjela proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Stoga su sve prognoze nezahvalne. Što se tiče plina, kretanje veleprodajnih cijena u idućem razdoblju presudno će ovisiti o razvoju geopolitičke situacije, tijeku agresije na Ukrajinu odnosno provedbi i širenju embarga na uvoz ruskih energenata. U ovom trenutku skladišta u Europskoj uniji pune se vrlo brzo i ako Rusija nastavi isporučivati plin, a zima ne bude ekstremno hladna, može se očekivati stagnacija s trendom pada cijena; u suprotnome one mogu i porasti.
Ne bude li novih većih poremećaja na europskim energetskim tržištima, očekujemo da bi se poslovanje moglo stabilizirati iduće godine, a nadamo se da ćemo 2024. ostvariti rezultat na razini otprije aktualne krize.