Grupa KONČAR je s krajem poslovne 2023. godine zaključila četvrtu uzastopnu godinu s rekordnim financijskim postignućima, a nastavak pozitivnih trendova zabilježen je i u prvom kvartalu ove godine što potvrđuje stabilan trend rasta. Značajni iskoraci u svim promatranim područijma, od konsolidiranih prihoda i neto dobiti, do stanja otvorenih narudžbi koje je u prvom tromjesečju dosegnulo povijesni iznos od 1,6 milijardi eura, daju nam realnu osnovu za visoka očekivanja i od nadolazećeg razdoblja.
Upravo značajan rast ugovorenih poslova predstavlja osnovu za prihode u budućnosti, a knjiga ugovora puni se i za 2025. i naredne godine. Zahvaljujući povijesno visokoj potražnji za elektroenergetskom opremom i rješenjima uslijed intenzivne zelene energetske tranzicije, ali i promjenama te aktivnostima koje smo pokrenuli u protekle četiri godine, KONČAR je ostvario respektabilan status na tržištu EU-a.
Već desetljećima opravdavamo ugled regionalnog lidera u elektroenergetici i tračničkom prijevozu, a posljednjih godina snažno smo se nametnuli i kao jedna od najrelevantnijih europskih visokotehnoloških tvrtki u digitalnim rješenjima te obnovljivim izvorima energije. Započeti intenzivniji investicijski ciklus nastavljamo i tijekom ove godine za koju su planirana ulaganja u iznosu od 63 milijuna eura, poglavito u razvoj proizvoda i usluga, modernizaciju i širenje proizvodnih kapaciteta, nastavak digitalne transformacije te jačanje znanstvenih i stručnih kompetencija zaposlenika.
Na taj način dokazano postižemo potrebnu inovativnost i kvalitetu za postavljanje industrijskih trendova, a ne samo njihovo praćenje. Ipak, treba biti realan što se planove tiče. Nije pitanje znamo li, već možemo li namiriti silnu potražnju i potrebe zelene tranzcije, a uspješnost u tome dodatno otežava i činjenica da je postojeća elektroenergetska infrastruktura nedostatna za prihvat novih OIE kapaciteta, poglavito ona starija od 50 godina.
Svakodnevno slušamo o ambicioznim planovima za dekarbonizaciju i skori kompletan prelazak na obnovljive izvore energije, no nitko ne govori o tome koliko dug i zahtjevan proces tome prethodi. Najveći je problem što se kod izrade planova ne vodi računa o kapacitetima industrije niti se industriju išta pita. Iako situacija trenutno nigdje nije idealna, razlika između Hrvatske i europskih primjera dobre prakse leži u tome što su oni pravovremeno pokrenuli potrebne korake koji jamče uspješjnu provedbu postavljenih ciljeva zelene tranzicije. Kod nas su potrebna hitna ulaganja u proširenje, revitalizaciju i digitalizaciju elektroenergetske mreže te za to treba ukloniti postojeće administrativne i birokratske prepreke.
Daljnji razvoj i napredak domaće industrije u korelaciji je s razvojem elektroenergetike. Snažan investicijski zamah u proizvodnju, prijenos i distribuciju, a koji pritom prednost daje domaćim tvrtkama, od vitalne je važnosti i za izvoznu konkurentnost naše nacionalne industrije. Dovoljno je ugledati se na primjere nekih od najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih europskih zemalja koje svojoj industriji i svojim nacionalnim proizvođačima daju prednost u svakom strateškom infrastrukturnom projektu. Stoga je izuzetno važno kako se u Hrvatskoj odnosimo prema toj činjenici te koliko uistinu razumijemo pretpostavke potrebne za stvaranje uspješnih izvoznih priča. Oslanjanje na domaće proizvođače i pružatelje usluga pri ovakvim strateškim investicijama osnova je za postizanje veće otpornosti na globalne krize i nestabilnosti kakvima smo svjedočili posljednjih godina.