Ljekarničko tržište u cijeloj Hrvatskoj 2023. raslo je 12,22 posto, a lanjski prihodi Gradske ljekarne Zagreb 16,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Profit joj nikada nije bio na prvom mjestu te je u svojim jedinicama uvijek imala i skupu i teško dostupnu terapiju
Gradska ljekarna Zagreb na ljestvici najvećih kompanija prema prihodima prošle godine uspela se za 28 mjesta u odnosu na prethodnu godinu i zauzela 284. mjesto. Ravnatelj Gradske ljekarne Zagreb mr. sc. Marijo Vukušić, mag. pharm., ističe da je ta ustanova oduvijek bila perjanica hrvatskog ljekarništva, s fantastičnim kadrovima, tradicijom i znanjem.
Čemu se može zahvaliti rast prihoda?
– Dobar dio rasta poslovanja Gradske ljekarne Zagreb svakako treba pripisati rastu ljekarničkog tržišta, koje je 2023. prema podacima IQVIA-e u Hrvatskoj naraslo 12,22%, a u Zagrebu 13,26%, no svakako smo ponosni da rastemo brže od tržišta, čak 16,7%. Tržište raste dijelom zbog povećanja cijena dijela ljekarničkog asortimana, a dijelom zbog povećane potrošnje lijekova i ostaloga ljekarničkog asortimana. Rast poslovanja Gradske ljekarne Zagreb možemo pripisati i promjeni poslovne strategije, proširenju portfelja i aktivnostima prema kupcima, posebice u bezreceptnom dijelu asortimana.
Što su prioriteti u poslovanju Gradske ljekarne Zagreb?
– Prioritet poslovanja oduvijek je isključivo kvaliteta ljekarničke skrbi u Zagrebu. Gradskoj ljekarni Zagreb profit nikada nije bio na prvom mjestu te je u svojim jedinicama uvijek imala i skupu i teško dostupnu terapiju, za koju ne primaju naknadu za savjetovanje o terapiji, a ona za izdavanje lijekova je minimalna. Takvu terapiju mnogi drugi ljekarnički lanci i individualne ljekarne ne žele držati u svom asortimanu. Gradska ljekarna Zagreb je ‘zagrebačka‘ ljekarnička ustanova, odnosno brend koji više stoljeća postoji u životima naših sugrađana. Upravo zbog odgovornosti, kao javna ustanova, nastojimo zadovoljiti sve potrebe svojih sugrađana, pa nam pacijenti dolaze kada im je potrebna takva, uglavnom drugdje nedostupna terapija. Svakako, cilj nam je i promicanje racionalne uporabe lijekova i medicinskih proizvoda, kao i aktivno sudjelovanje u sprječavanju bolesti i zaštiti zdravlja.
Na kojim se inicijativama temelji poslovna strategija?
– Temelji se na inicijativama kojima kapitaliziramo osnovne vrijednosti i reputaciju Ustanove, njezinu tradiciju i znanja, te se time ističemo od konkurencije. Tako već neko vrijeme u galenskom laboratoriju razvijamo vlastite brendove, koji su danas dobro poznati našim sugrađanima, a uskoro izlazimo i s vlastitom linijom kozmetike. Optimizacija i digitalizacija poslovanja također su neki od iznimno važnih smjerova kojima se krećemo; trenutačno smo u projektu robotizacije u najvećoj našoj ljekarni te širenja tržišta prodajom putem vlastite internetske trgovine. Pojačavamo i suradnju s brojnim klinikama u Zagrebu te osluškujemo što su svakodnevne potrebe naših pacijenata. Shvatili smo da je ključno pacijentima osigurati dodatnu vrijednost, a ne samo prodaju. Važno je biti uvijek tu u blizini, na raspolaganju, i pacijenti to prepoznaju, vraćaju se u naše ljekarne. To je nagrada za požrtvovnost i upornost naših magistri i tehničara u svih 45 naših ljekarni, što se na kraju vidi i u povećanim prihodima te profitabilnosti.
S kojim se izazovima suočavate u svakodnevnom poslovanju?
– Gradska ljekarna Zagreb dijeli sve probleme hrvatskog ljekarništva. Morate znati da se prosječan hrvatski ljekarnik suočava svakodnevno ne samo s brojnim pacijentima, već i ogromnim teretom birokracije, zakonskim ograničenjima i brojnim drugim problemima. Činjenica je da su ljekarnici godinama najdostupniji zdravstveni djelatnici čiji je stručni savjet, za razliku od većine drugih zdravstvenih djelatnika, i dalje besplatan. Na tu smo dostupnost ponosni i kao struka i kao ustanova. No, to je istodobno i uzrok toga da ih katkada javnost, ali i ostatak djelatnika u zdravstvu ne prepoznaje, kao i sve besplatno u životu, kao najeduciranije stručnjake u području lijekova. Kod nas, kao i kod nekih ustanova u javnom vlasništvu, vuku se još repovi s kraja 90-ih godina, kada se dogodila privatizacija prelaskom u zakup dijela ljekarni. Zbog nedorečenosti nekih zakonskih okvira, tu smo znatno oštećeni i tu poduzimamo pravne korake. Naime, jedan dio naših jedinica privatnici u zakupu drže uz potporu pravosudnih tijela koja ne vide ili ne žele vidjeti da nam se oduzima pravo na vlasništvo, ali to je bolna tema za neku drugu priliku.
Kakve promjene očekujete na tržištu ljekarništva?
– Jedan od najvažnijih faktora koji će neizbježno donijeti promjene na tržištu je nedostatak stručnoga kadra. Ljekarnika jednostavno nema dovoljno, što će dovesti do povećane digitalizacije i liberalizacije tržišta i izdavanja lijekova, liberalnije internetske prodaje, robotskog izdavanja barem nekih lijekova i slično. Pokušaji rješavanja problema nekakvim (polu)automatskim rješenjima zasigurno nisu u stanju odgovoriti na sve zahtjeve struke, tako da bih rekao da se još čeka vidjeti je li ta i takva budućnost dobra za ljekarništvo ili vodi u degradaciju. Nažalost, Hrvatska je među lošijim državama EU-a prema financijskoj kompenzaciji ljekarničke usluge. Tu će se nešto morati mijenjati, na struci je da to problematizira, jer neće biti dobro ni za koga, nažalost, ponajprije za pacijente.
Sadržaj nastao u suradnji s Gradskom ljekarnom Zagreb