‘;
Ovo je doba u kojem hrvatski BDP raste na pogon izdašnih subvencija iz EU. No, da parafraziramo Nenu Ninčevića – nije u (europskim) šoldima sve. Zaista, nije sve u novcu. Nešto je i u nekretninama. Rast cijena utjecao je i na prihode velikih nekretninskih igrača (na ovoj listi nema malih agencija koje prodaju stanove po malim oglasnicima). To su tvrtke koje upravljaju poslovnim tornjevima, trgovačkim centrima, ili su kućni servis lancima poput Kauflanda. Samo šest agencija ostvarilo je lani rast prihoda od rekordnih 51 posto, a na prvo mjesto zasjeo je Stop Shop Development. Tvrtku koja je ove godine prvi put na rang-listi najvećih osnovali su Zlatko Canjuga i Martina Novosel i prodali je austrijskoj kompaniji IMBEA u većinskom vlasništvu češkog državljanina s prebivalištem u Švicarskoj Radovana Víteka. SSD je investitor u gradnju trgovačkih centara i u prvoj ‘pravoj‘ godini poslovanja dosegao je prihod od 58 milijuna eura. Šest najvećih agencija lani je ostvarilo stopu profitabilnosti od gotovo 22 posto. Kad se to usporedi s profitabilnošću trgovačkog biznisa u 1000 najvećih (maloprodaja 4,3 posto, veleprodaja četiri posto), ispada da je znatno isplativije pripremati uvjete za trgovinu nego trgovati. Ipak, zakon velikih brojeva je neumoljiv: šest nekretninskih agencija lani je ostvarilo 240 milijuna eura prihoda i iskazalo 52 milijuna eura dobiti, a 275 trgovaca (maloprodaja i veleprodaja) ostvarilo je 24 milijarde eura prihoda te iskazalo milijardu eura dobiti.
Malo su profitabilniji trgovci oni koji prodaju vozila (4,8 posto), ali ta je branša prošle godine bila najpropulzivnija jer je povećana za čak devet predstavnika, i sad ih je u top 1000 čak 56. Ne iznenađuje što je bankarski sektor najprofitabilniji – sa čak 43 posto dobiti od prihoda, a najbolje su prema tom kriteriju bile dvije najveće banke, Zaba i PBZ, s profitabilnošću iznad 50 posto. Lani je ta stopa za banke u top 1000 bila ‘samo‘ 31 posto, ali teško je prognozirati koliko će biti ove godine kad je već u prvome kvartalu bankovna dobit poletjela na 37 posto viška u odnosu na sjajnu 2023.
Na samome vrhu ovogodišnje liste najvećih tvrtki, koju objavljujemo u publikaciji ‘1000 najvećih‘ na 172 stranice uz ovaj broj Lidera, vodi se gotovo pa mrtva utrka utroje. Između prošlogodišnjih lidera Ine i PPD-a, koji su ostvarili dvoznamenkasti pad prihoda, s rastom od čak 48 posto ukotvio se HEP. No razlike su male: HEP je prestigao PPD za 160 milijuna eura, odnosno za 4,6 posto, a prvoplasirana Ina bježi HEP-u za 209 milijuna eura (5,6 posto). Ključne promjene među deset najvećih vezane su uz pad prihoda trgovaca plinom. Zato je PPD ostvario 20-postotni pad prihoda i pao s druge na treću poziciju, MET Croatia Energy Trade s padom od tri posto skliznuo je s četvrte na šestu, a MVM CEEnergy Croatia ispao je iz top 10 te potonuo na 22. poziciju uz 63-postotni pad prihoda. Veći dio prihoda izgubio je samo Delta Oil International – 77 posto, što je donijelo pad sa 77. na 422. poziciju. Od promjena koje nisu prouzročene padom cijene plina na svjetskom tržištu valja spomenuti da se Zagrebačka banka zahvaljujući rastu od 37 posto popela sa 14. na deseto mjesto i iz top 10 istisnula Hrvatski telekom, koji je rastao 6,5 posto, ali sad je 13. jer su ga s dvoznamenkastim rastom preskočili HEP Elektra i Plodine.