1000 Najvećih
StoryEditor

[Top 1000] Posljednji alarm za izvoz – nezapamćeno zatvaranje najvećih tvrtki na domaće tržište

18. Lipanj 2024.

Tvrtke iz top 1000 prošle su godine izgubile bitku s ostatkom gospodarstva prema kriteriju rasta prihoda. No, najveći su još veći poraz doživjeli u izvozu. Ukupni izvoz svih hrvatskih tvrtki prošle je godine smanjen 4,2 posto. Glavni izvoznici, 1000 najvećih, izvezlo je roba i usluga u vrijednosti od 22,1 milijarde eura, što je devet posto, odnosno dvije milijarde eura manje nego u 2022. Uvoz je istovremeno stagnirao, pa je top 1000 srušio vanjskotrgovinsku bilancu sa 3,5 milijarde eura izvoznog viška na 1,4 milijardu. Nije pomoglo što je ostatak tvrtki istovremeno izvoz podigao 5,5 posto (doduše, i uvoz su povećale za 12,8 posto). Kako 1000 najvećih sudjeluje u hrvatskom gospodarstvu sa čak 66 posto izvoza (i 70 posto uvoza!), može se reći da su prošlogodišnji hrvatski izvoz zapravo srušile najveće kompanije. Tako je udjel izvoza u prihodima tvrtki iz top 1000 pao sa 27,1 posto na 22,8 posto.

Kad se pak ovogodišnja lista (na koju se plasiralo 119 novih tvrtki) uspoređuje s lanjskom (s koje je 119 tvrtki ispalo), izvozna rupa još je malo dublja – ukupno 2,3 milijarde eura – i pad iznosi 9,5 posto. Prema tom je kriteriju 2023. bila najlošija godina u novijoj hrvatskoj povijesti. Izvozni rezultati za top 1000 smanjeni su samo 2013. (4,2 posto), 2016. (1,2 posto), 2019. (1,1 posto) i, naravno, 2020. Međutim, i u godini korone i lockdowna izvoz robe i usluga pao je za ‘samo‘ 6,1 posto, a i tada je gotovo sva negativa išla na račun turizma: samo hotelima i restoranima s liste izvoz se strmoglavio s 5,5 milijardi eura na 1,4 milijarde. Nastradali su, naravno, i prometni sektori, pa je ostatak tvrtki zapravo i te godine povećao izvoz. U koroni su se upravo najveći robni proizvođači posve preorijentirali na strana tržišta i u tri godine udvostručili izvoz, no prošle godine uslijedio je veliki pad. Što se to dogodilo?

Pale su cijene nafte i plina na svjetskom tržištu, što je razlog smanjenja vrijednosti izvoza za oko 700 milijuna eura. Ali kako opravdati preostalih 1,6 milijardi izvoznog minusa? Prošle su godine padale narudžbe s najvećih europskih tržišta (posebno njemačkoga). Budući da je riječ o glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, to su osjetili gotovo svi izvoznici. Većina je osjetila i razlike u cijenama, koje su na vanjskim tržištima padale, a na domaćem su bile stabilne ili su malo rasle. Tako dolazimo do pravih razloga za pad izvoza. U Hrvatskoj je prošle godine rasla potrošnja, što je svakako pozitivan pokazatelj. Međutim, i ova medalja ima dvije strane. Na domaćem je tržištu svakako najlakše: poznati su proizvodi, klijenti, partneri i običaji, najbrže se stiže do kupca, transport robe je najjeftiniji.

Potražnja je u Hrvatskoj rasla (a ove će godine rasti još i više) jer je upravo uoči izbora završen ciklus drastičnih povećanja plaća cijelom državnom aparatu i javnom sektoru. Vlast je i dalje posebno izdašna: prošle je godine u dva navrata građanima posipala više od milijarde eura ‘energetskih‘ i ‘antiinflacijskih‘ subvencija, a uoči izbora još nekih pola milijarde. Tu su, naravno, i nikad bogatije apanaže iz EU-a putem pristupnih fondova i posebno Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, kao i obnova od potresa, koja je prošle godine napokon oživjela, makar s tri godine zadrške. Te dvije sastavnice posebno su zaposlile građevinsku operativu i prateće djelatnosti.

Pa, ako postoji domaće tržište s rastućom potražnjom i ‘kod kuće‘ se postiže bolja cijena, logično je da poduzetnici to koriste.

Splašnjavaju i izvozne ambicije, pogotovo u svjetlu kratkoročnih postizanja što boljih rezultata koji dižu cijenu dionica, pa onda i podebljavaju bonuse menadžmentu. Čini se da upravo prošlogodišnji rezultati 1000 najvećih pokazuju vrhunac aktualne državne politike: dok ide – ide. A kad se isprazni blagajna NPOO-a i ispušu se jednokratni učinci velikih, uglavnom građevinskih projekata, doći će opet i gladne poslovne godine. Zato je ovo možda i posljednji alarm za izvoz.

Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera

Sutra: Tko su lideri hrvatskoga gospodarstva

14. srpanj 2024 23:35