Kao jedna od nuspojava industrije 4.0, cloud rješenja potaknula su pretplatničku ekonomiju kao ništa prije. Prema pojedinim istraživanjima, tržište servisnih usluga na cloudu raste pet puta brže od tradicionalnih, što jasno određuje put ka potpuno revitaliziranoj i novoj pretplatničkoj digitalnoj ekonomiji.
Javne usluge koje su već danas dostupne na oblaku, uskoro će biti jednako uobičajene kao i usluge koje koristimo preko interneta. Cloud je otvorio mogućnost korištenja najnovijih tehnološko-informatičkih rješenja po znatno nižim cijenama, pa "pametna IT rješenja" više nisu privilegija velikih kompanija, koje si mogu priuštiti IT odjele, izradu kompletnih strategija i internih sustava.
Kupci zahtijevaju visoko prilagođene proizvode, u visokoj kvaliteti, u kratkom vremenu, isporučene na njihov prag i sve za najpovoljniju cijenu. Ti su trendovi savršena prilika za industriju spremnu na prilagodbe. Globalni trendovi omogućuju transformaciju: digitalizacija, globalizacija, urbanizacija, demografske promjene, klimatske promjene. Ovi trendovi i zahtjevi kupaca doveli su do temeljne promjene globalne ekonomije podržane digitalizacijom. Više o tome će na Liderovom Business Forumu: 4. industrijska revolucija koji se 29. svibnja održava u Hrvatskom državnom arhivu govoriti Herbert Vitzthum iz Siemensa.
Što je zapravo cloud i kako je nastao?
Jedna od odlika industrije 4.0 jest činjenica kako je veliki dio tehnologije koji ju karakterizira nastao u vojnoj industriji, a da bi postupno bio prilagođen i za civilnu uporabu. Početkom 2008., NASA je u okviru projekta Europske komisije Reservoir razvila i unaprijedila OpenNebula, prvi open source softver za lansiranje privatnih i hibridnih oblaka te federaciju oblaka.
>>> U fokusu IT menadžera u Hrvatskoj su napredna analitika, Cloud i digitalna sigurnost
Od tada do danas, vodeće svjetske IT kompanije nudile su i razvijale različite verzije oblaka, ali 2012. Oracle je lansirao Oracle cloud, prvi svoje vrste koji korisnicima nudi integrirana IT rješenja u tri osnovne kategorije - SaaS, PaaS i IaaS. U svakodnevnom poslovnom životu to znači kako, direktno, putem tvrtki koje su vlasnice aplikacija ili softvera dostupnog na cloudu, možete koristiti IT infrastrukturu.
Utjecaj clouda na poslovanje
U razgovoru za ICT Business, potpredsjednik Oraclea za srednju i istočnu Europu te zemlje CIS-a Januszo Naklicki iznio je fascinantne podatke o načinu na koji cloud utječe na poslovanje kompanija u ovom dijelu Europe.
- Rezultati pokazuju da jedna trećina ispitanih tvrtki već koristi poslovna rješenja u oblaku, a 39 % tvrtki ih planira implementirati ili ozbiljno razmatra mogućnost njihove implementacije. Među ispitanim tvrtkama koje imaju od 250 do 1.000 zaposlenika, 40 % ih već koristi cloud tehnologije. Nadalje, gotovo polovica kompanija s više od 2.500 zaposlenika i 41 % kompanija sa od 1.000 do 2.500 zaposlenika planira implementirati ovu tehnologiju. Treba naglasiti kako stopa prihvaćanja novih rješenja značajno ovisi o industriji. Najveći interes za oblak dolazi iz sektora komunalnih usluga, u kojem čak 59 % kompanija planira koristiti digitalne tehnologije ili barem razmatra ovu mogućnost. Ostale industrije koje su sklone bržem usvajanju cloud tehnologije uključuju primjerice sektor financija (47 %) te javni sektor, uključujući obrazovanje i zdravstvo (42 %). U maloprodaji postotak zainteresiranih tvrtki iznosi 40 %, a u telekomunikacijskom sektoru 34 %. Što se tiče digitalne transformacije, tvrtke srednje i istočne Europe i dalje zaostaju za zapadnom Europom, gdje čak 80 % kompanija koje posluju na globalnoj razini namjerava pokrenuti ovakve procese do kraja 2017. godine, rekao je ICT Businessu Naklicki.
>>> FOTO: Tadić – Računarstvo u oblaku više se ne smatra jednim od ‘IT trendova’
Domaći primjer - Coffiecloud
Primjera kako to izgleda u stvarnom životu je toliko koliko i aplikacija. Broje se u milijardama. Jedan, međutim, dolazi iz Hrvatske i riječ je o aplikaciji Coffiecloud Miroslava Kovača. Namijenjena proizvođačima kave, aparata za kavu, vlasnicima kafića, restorana, ugostiteljima, ova je aplikacija pratila trendove i iz jednostavnog mehaničkog izuma kako mjeriti koliko zrna kave ima u jednoj šalici, postala usluga dostupna svima na oblaku, ali uz mjesečnu naknadu.
>>> 4. industrijska revolucija je tu, a gdje ste vi?
- Mi smo počeli s uređajem koji je bio offline, ali vrlo brzo se pojavila potreba ljudi da s drugih lokacija imaju uvid u uređaj koji je mjerio parametre bitne za proizvodnju kave. Prelaskom na cloud rješenje, prilikom razvoja proizvoda, otvorile su se šire mogućnosti korištenja, nove ideje, nova rješenja. Nama su interesantni kupci koji su vlasnici više lokala, poput, primjerice "Leggiera", koji ima 26 lokala. Primjera radi, njihov voditelj nabave putem naše aplikacije vidi sve - od potošnje, kvalitete do trenutka kada je potrebno dostaviti nove količine na određenoj lokaciji. Mogućnosti su višestruke, pojašnjava Kovač, koji je s Coffeecloudom prošao sve faze razvoja proizvoda.
Iz njegovog iskustva, točne su pretpostavke kako cloud uklanja potrebu manjim i srednjim tvrtkama da osnivaju vlastite IT odjele, jer tvrtke poput njegove pružaju source, app i uslugu na jednom mjestu i znatno povoljnije. Drugim riječima, IT rješenje koje ne moraju u cijelosti kupiti. Osim toga, dodaje, intencija je da se na IoT-u (Internet of Things), pronalaze rješenja ne samo za poslovanje, već i svakodnevni život, od pametnih kuća do nadzora kretanja djece, od kuće do škole i obratno.
- Apsolutno sve se može personalizirati. Primjerice jedan naš startup Bellabeat je izumio nakit - Leaf, koji mjeri sve vitalne funkcije naših tijela i, dakako, povezan je preko IoT-a, kaže Kovač.
Hrvatska zaostaje 30 do 40 godina za Europom
Svi ti procesi, koji su direktna posljedica 4. industrijske revolucije, u Hrvatsku stižu upravo preko kompanija koje su povezane sa središnjicima, u razvijenim dijelovima EU.
- Međutim, Hrvatska, unatoč iznimnom potencijalu u smislu ljudstva, ideja i znanja u inovativnoj industriji, ipak znatno zaostaje za ostatkom Europe, mišljenja je Kovač. Dodaje kako smo mi još uvijek na razini prije 30-40 godina, kada se ulagalo, kako je rekao, "u cigle". - Evidentno je pomanjkanje financijske podrške startupovima, a one tvrtke koje imaju novaca zanemaruju odjele za razvoj, jer je naše tržište malo, pa im to nije interesantno. Vjerujte, te iste tvrtke u Njemačkoj sasvim drugačije se ponašaju, kaže Kovač.
Izumi industrije 4.0 dramatično će utjecati i na načine na koji plaćamo i kupujemo. Digitalizacija poslovanja je neizbježna, no upravo je pretplatnička digitalna ekonomija nešto s čime valja računati.
- Coffeeclud je SaaS, za sada, i mi smo zadovoljni. Vidite, napraviti pretplatnički model doista je bitno za uspjeh, a primjer je Nest termostat, sustav za kontrolu temperature doma. Oni nisu napravili pretplatnički model, na IoT-u prodaju uređaj, a to se pokazalo pogrešnim. Prodaja bez pretplate više ne drži vodu. Uvjeren sam kako će način plaćanja u budućnosti biti, kako bih rekao, razmrvljen, segmentiran. Teleoperateri su i u tom segmentu pioniri. To je osnova na kojoj se gradi nov način poslovanja, pretplatnički odnos s klijetom, čiji feedback znaš i čijim se potrebama prilagođavaš, zaključuje Kovač.