U nepunih pet godina, koliko je poslovni direktor IBM-a Hrvatske u Zagrebu, Damir Zec uspio je dovesti u Hrvatsku važnu investiciju, Client Innovation Centar (CIC), u kojem će biti zaposleno 500 ljudi. IBM-ov novi hrvatski projekt, koji će biti pogonjen IBM-ovom kognitivnom platformom Watson, operativan je od 1. listopada, a uskoro će se preseliti na novu lokaciju, u bivši Hypo centar. Sa Zecom smo razgovarali o CIC-u, Watsonu, digitalnoj transformaciji u Hrvatskoj te o IBM-ovoj konferenciji Business Connect, na kojoj će sudjelovati poslovni ljudi iz šest zemalja regije.
>>>Tko će voditi 4. industrijsku revoluciju
• Kako napreduje investicija u Client Innovation Centar?
– IBM Client Innovation Centar je operativan. To je tehnološki centar koji daje uslugu korisnicima IBM-a u čitavom svijetu 24 sata sedam dana u tjednu i to iz Zagreba. U Centru će se primjenjivati napredne tehnologije i alati uključujući i kapacitete IBM Watson Analyticsa, kojima će se moći koristiti različite industrijske grane poput maloprodaje, financija, proizvodnje... Inače, Centar nudi zaokruženi spektar usluga za informatičku infrastrukturu i podatkovne centre opremljene kako IBM-ovim tako i heterogenim okolinama uključujući proizvode drugih IT proizvođača. Mislim da je to uspješna investicija ne samo za IBM, nego i za Hrvatsku. Stvaramo novi profil djelatnika sa znanjima koja su danas u kognitivnoj eri potrebna i koja će u konačnici podići razinu vještina kojima raspolažu.
Na Liderovom Business Forumu: 4. industrijska revolucija, koji se 29. svibnja održava u Hrvatskom državnom arhivu, uz direktora IBM-a Hrvatska Damira Zeca, sudjelovat će i IBM-ovac Peter Harrison koji ima dvadesetogodišnje iskustvo rada na integraciji pametnih rješenja u poslovanje tvrtki, a u posljednje vrijeme promovira Watson rješenja. Na konferenciji će prvi put u Hrvatskoj održati predavanje o primjeni kognitivnih rješenja Watson u stvarnom svijetu te će izložiti kako koristiti nove tehnologiji u industriji.
• U kuloarima, političkim i gospodarskim, pripisuje vam se i osobna zasluga za to što je IBM u pozivni centar uložio baš u Hrvatskoj. Kakva je bila vaša uloga u tome? Koliko su pomogli kontakti vrha Vlade s IBM-om u tom smislu?
– Ideja je rođena prije nekoliko godina, trebalo je vremena, mnogo rada i ulaganja za ovakav projekt. Ponosan sam što sam bio na čelu tima kojem je to uspjelo. Podrška koju smo dobili od svih uključenih strana bila je na razini potrebnoj za konačni uspjeh.
• Koliko će ljudi raditi u CIC-u? Kad će biti potpuno funkcionalan?
– Kao što smo najavili u srpnju prošle godine, IBM Client Innovation Centar zapošljavat će 500-tinjak ljudi u iduće tri godine. Centar je već sada operativan i pruža usluge korisnicima na globalnoj razini iz Zagreba. Projekt napreduje prema očekivanjima.
• Na tržištu vlada defiticit IT kadra. Očekujete li probleme sa zapošljavanjem?
– Nemamo problema sa zapošljavanjem. Naš Centar zapošljava studente i tehnički obrazovane ljude koji posjeduju znanja iz područja jezika, informacijskih znanosti, matematike i srodnih škola i fakulteta. Znači, uzimamo studente s fakulteta i ljude s tržišta rada koji nemaju isključivo i samo tehnička znanja. Fokusirani smo i na one koji dobro znaju strane jezike, a onda ih uključujemo u svoj, vrlo iscrpan, proces obuke. IBM-ov Centar surađivat će i s fakultetima u Hrvatskoj na programima mentorstva i profesionalnog usavršavanja talenata s tehničkih škola i fakulteta, još u fazi studiranja.
• CIC će biti pogonjen Watsonom? Što je Watson?
– IBM je još šahovskim dvobojem između računala Big Blue i svjetskog prvaka Kasparova naznačio na što će se fokusirati. Watson je kognitivna platforma sposobna izvrsno obrađivati dostupne podatke, pretvarati ih u višedimenzionalne informacije, samostalno učiti na osnovi podataka i vlastitog iterativnog iskustva koje stječe u direktnoj ili indirektnoj interakciji s okolinom i ljudima. Predviđanje i predlaganje rješenja zasnovanih ne samo na obradi podataka nego na logičkom rasuđivanju i uočavanju finih razlika u naočigled identičnim informacijama, kao i prepoznavanje različitosti u uzročno-posljedičnim vezama čine tu platformu jedinstvenom. IBM je proveo Watson kroz tri faze: izazov, dokazivanje i primjenu. Prvo ozbiljno dokazivanje mogućnosti Watsona bilo je 2012. u medicini. U suradnji s Memorial Sloan Kettering Cancer Centerom dokazali smo da Watson iznimno mnogo znači u dijagnostici i tretmanu upravo onkoloških bolesti.
>>>4. industrijska revolucija: Superračunalo Watson dobilo posao u tvornici
• Koliko ljudi danas upotrebljava Watson?
– Od 2012. do danas primjena Watsona u različitim industrijama izvanredno je porasla. Primjerice, do kraja godine oko milijardu će se ljudi na ovaj ili onaj način koristiti kognitivnim tehnologijama IBM Watson. Od toga 200 milijuna korisnika u različitim industrijama od turizma do proizvodnje i 200 milijuna pacijenata koji se već koriste mogućnostima Watsona u dijagnostici i tijekom različitih tretmana za vrijeme liječenja u području zdravstva. Watson pritom ne daje samo analitički pregled već i prijedlog dijagnostike i postupaka s određenom vjerojatnošću uspjeha. Jedan je od najboljih primjera tokijsko sveučilište, koje je objavilo da je, zahvaljujući Watsonu, 40-godišnjoj pacijentici uspješno dijagnosticirana jako rijetka vrsta leukemije te je spašena. Osim što je bolest identificirana brže i pouzdanije, Watson je predložio i 30 posto više načina liječenja u odnosu na tradicionalno identificirane metode liječenja.
• Koliko IBM ulaže u razvoj Watsona?
– Primjerice, u listopadu prošle godine IBM je uložio 200 milijuna dolara u razvoj novog Watson IoT Centra u Münchenu, a to ulaganje samo je dio IBM-ovih globalnih ulaganja od ukupno tri milijarde dolara koja se odnose na razvoj kognitivnih rješenja i inovacija s područja interneta stvari. Zbog enormnog porasta količine podataka, 80 posto dostupnih podataka nestrukturirano je i neklasificirano i ne upotrebljavamo ih. Watson može upotrijebiti i analizirati tih 80 posto podataka koji nisu dostupni putem poznatih analitičkih alata. Glas, videozapisi, slike, rendgenske snimke – Watson sve to može analizirati i vratiti korisniku sa znatno uvećanom vrijednošću. U posljednjih nekoliko godina primjenjuje se u financijskom sektoru, i u Hrvatskoj imamo takve zahtjeve, u telekomunikacijskoj industriji, maloprodaji, turizmu i brojnim drugim industrijama. Referencije i partnerstvo s tvrtkama poput Vise, Boscha, Philips Lightinga, Schaefflera, Ricoha, Panasonica, Walmarta, Konea, Ollija, BMW-a, Whirlpoola pokazuju da Watson nije budućnost, nego sadašnjost.
>>> 4. industrijska revolucija: Treba li uvesti porez na robote?
• Jeste li bili u kontaktu s Watsonom? Možete li nam opisati to iskustvo?
– Imao sam priliku verbalno komunicirati s Watsonom u New Yorku. Watson komunicira danas na devet jezika, a broj jezika konstantno se povećava. Na pitanje kojem odgovor nije mogao biti eksplicitno i jednostavno potvrđen, a uz vrlo impresivan vizualni efekt pretraživanja mreže, traženja podataka i informacija, selektiranja podataka, kontekstualnog uspoređivanja uz osjećaj da zaista vidite kako Watson radi, za recimo 40-ak sekundi Watson je ponudio odgovor potkrijepljen postocima vjerojatnosti uz obrazloženje. Pokazalo se da je Watsonov odgovor bio točan. Još impresivnija bila je prezentacija o mogućnostima u borbi protiv raka. Watson je bio u stanju – putem ‘social security‘ broja, računa i drugih dostupnih podataka – praktično rekonstruirati ponašanje i navike pacijenta uz informacije koje nisu dostupne u medicinskoj dokumentaciji. U nekim klinikama u SAD-u na zahtjev liječnika, Watson se upotrebljava u hitnoj službi. Pristupom na medicinske zapise i javno dostupne informacije na internetu i društvenim mrežama – Watson znatno brže procesuira podatke i donosi ispravne pretpostavke i zaključke. Liječnik uz pomoć Watsona može u vrlo kratkom vremenu s vjerojatnošću od 90 posto postaviti dijagnozu pacijenta te propisati terapiju. Mislim da nije potrebno posebno naglasiti što znači skraćeno vrijeme reakcije za pacijenta.
>>>Jerbić: Robotska i tehnologijska zaostalost priječe gospodarski razvoj Hrvatske
• Jeste li pitali Watson hoće li Uber propasti ili osvojiti svijet?
– Ne, nisam. (Smijeh.)
• Kad ga opisujete, Watson se čini poput kristalne kugle. Fascinantno i pomalo zastrašujuće.
– IBM vidi Watson kao veliki doprinos kvaliteti života čovječanstva. Watson je savjetnik, računalo nikada neće moći zamijeniti čovjeka, ali može mu pomoći.
• Dosta pričate o primjeni u zdravstvu, u njega je pretpostavljam Watson najjače ušao.
– Još prošle godine složio bih se s tom pretpostavkom. Zdravstveni sektor je najvidljiviji, jer je vrijednost koju Watson donosi u medicini ljudima najkonkretnija, najviše vrijedna i presudna. No Watson je sve više u primjeni u telekomunikacijskom i financijskom sektoru, maloprodaji, edukaciji, turizmu itd. Što se zdravstva tiče, odnedavno i Svet zdravia u Slovačkoj upotrebljava Watson upravo za definiranje tretmana liječenja za onkološke pacijente. Uza zdravstvo, jedan od primjera kako nam kognitivne tehnologije mogu pomoći pokazuje i akvizicija kompanije The Weather Company. Podaci koje tvrtka prikuplja mogu predvidjeti količinu kiše na temelju vremenske prognoze i povijesnih podatka. Određeni grad primjerice može na temelju tih podataka obavijestiti građane o nadolazećoj oluji, aktivirati hitne službe i razmjestiti potrebnu opremu i resurse na točke u gradu gdje će biti najviše potrebni. Na isti način ljude se može obavještavati o dolasku poplavnog vala, nestanku električne energije i zatvaranju prometa na križanjima u gradu. Lako je zamisliti i slične scenarije u upravljanju gradskim prometom, optimizaciji potrošnje energije, uporabi vode i u ostalim područjima koja utječu na naš svakodnevni život.
>>> 4. industrijska revolucija: Automatizacija će brodarstvo učiniti boljim no ikad
• Tko je konkurencija Watsonu?
– Prema IDC-u do 2018. godine očekuje se da će se više od 75 posto potrošača, bez obzira na industriju, koristiti uslugama koje imaju implementiran neki oblik kognitivne tehnologije. IBM-ova prednost je što je u ovu priču krenuo dovoljno rano i napravio je velike iskorake. Ne treba zanemariti činjenicu da kognitivno traži velike investicije, a IBM je još uvijek najveći investitor na svijetu s otprilike šest, sedam milijardi dolara investicija u istraživanje i razvoj na godinu. S obzirom na stvarni razvoj i primjenu IBM je vodeća kompanija u svijetu u upotrebi kognitivnih tehnologija u svrhu poboljšanja poslovanja i života.
• Gdje biste pozicionirali Hrvatsku što se tiče IT-a u odnosu na zemlje regije?
– Teško je zamisliti bilo koju ozbiljnu kompaniju da nema snažno strukturiranu IT podršku poslovanju. Donedavno je komercijalni sektor bio možda napredniji u odnosu na državu, međutim, mislim da je zrelost u državi kao industriji, u smislu potrebe za naprednim rješenjima u porastu. U tom pogledu nismo mnogo drukčiji od drugih. Ponegdje postoje i tehnološki iskoraci, u Hrvatskoj primjerice imamo i prve korisnike u fazi implementacije analitičkih rješenja Watson. Gledajući ukupno, interes za kognitivnu tehnologiju u industrijama izvanredno je visok. Ako promatramo zrelost s te strane, jako smo dobri. No sigurno prostor za poboljšanje u nekim aspektima postoji, što je vidljivo i iz porasta broja zahtjeva za dodatnim uslugama od komercijalnog do javnog sektora.
>>> Industrija 4.0: Umrežene tvornice budućnosti višestruko produktivnije
• Koliko je IBM zainteresiran suradnjom pomoći državi poboljšati te servise i usluge?
– Hrvatska od 1969. godine, kao četvrta zemlja u svijetu, ima ‘mainframe 360‘ – to je ‘mainframe‘ koji je kontrolirao slijetanje sonde Apollo. Sa svojim korisnicima u Hrvatskoj slavimo 50 i nešto godina tehnološke prisutnosti, a 1937. godine je prva tehnološka komponenta IBM-a ušla u Hrvatsku. Kao kompanija globalno pokrivamo gotovo sve industrije, među kojima je i ‘government‘. IBM je već godinama partner javnom sektoru i državi i prirodno je da smo zainteresirani za nastavak takve uspješne suradnje te ćemo i u budućnosti nastojati donijeti dodanu vrijednost svojim znanjem, iskustvom i referencijama.
• U Hrvatskoj vlada predodžba da će otvaranjem mogućnosti koje nudi IT javni sektor izgubiti potrebu za mnogim zaposlenima. Koliko je to istinito?
– Činjenica je da smo već prošli tabularnu i programabilnu eru u računarstvu, a 2012. označava ulazak u kognitivnu eru računarstva. Mnogi korisnici i danas upotrebljavaju rješenja koja su karakteristična za programabilnu eru, a osnovni je cilj primjene takvih računala da pomognu ljudima da budu učinkovitiji u obavljanju svakodnevnog poslovanja. Kognitivna era donosi nešto drugo, kognitivne tehnologije nadopuna su ljudskom znanju i sposobnostima, pomažu nam da brže i efikasnije obavljamo svakodnevni posao, ali i da donosimo kvalitetnije odluke. Ne slažem se s paradigmom koja kaže da će računala zamijeniti ljude, tehnologija je tu da pomogne ljudima. Primjerice, IBM Watson je na neki način savjetnik u donošenju odluka, boljem uvidu i stvaranju zaključaka i može pomoći ljudima da brže i učinkovitije riješe probleme s kojima se suočavaju.
>>>Kineska tvornica zamijenila 90 posto ljudi robotima, učinkovitost porasla 250 posto
• Što je to digitalna transformacija?
– O digitalizaciji se dosta priča, sigurno je da se i pojedinci i tvrtke suočavaju s digitalnom evolucijom. Država i gospodarstvo prenose svoje poslovanje i poslovne procese u digitalni oblik, na način da budu što agilniji. Danas entitet mora moći promijeniti proizvod, napustiti ga ako je potrebno, fleksibilnost i agilnost iznimno su važne za organizaciju jer se na taj način vrlo brzo može promijeniti ono što možda dobro ne funkcionira i organizacija se može okrenuti svojim korisnicima. Digitalna transformacija bez obzira na industriju podrazumijeva generalno ključne pretpostavke za uspjeh: sve se vrti oko podataka, informacije moraju biti trenutačno dostupne, poslovno tehnološka arhitektura je ključ, važan je organizacijski model, ali naravno to ne znači da jedan recept odgovara svima. Korisnici su ti koji zahtijevaju nove usluge i proizvode i navode proizvođače/ dobavljače da se mijenjaju. I to je razlog zašto se digitalizacija događa. Digitalna transformacija podrazumijeva odmak od tradicionalnog načina poslovanja, vrlo često uvjetovana je disruptivnom konkurencijom koja se pojavljuje kao platformski takmac i usmjerava se na otvaranje prostora za prihvaćanje novih mogućnosti koje donose globalizacija i tehnologija.
• Što još država treba napraviti da ubrza digitalnu transformaciju?
– Razina zrelosti društva danas se ogleda i u sposobnosti usvajanja usluga kojima se moguće koristiti putem interneta. Kod nas se sve vrti oko OIB-a i digitalna se priča kvalitetno širi preko usluge e-Građani. Takvi sustavi uvijek imaju prostora za unaprjeđenje, jačanje interoperabilnosti, poboljšanje sučelja. U svojoj srži e-Građani jako imaju smisla, građani ih traže, a i komercijalni partneri se uključuju u davanje usluga putem e-Građana. Kvalitetu e-Građana ne treba zanemariti, treba ih unaprjeđivati, a razvoj takve usluge nikad neće biti završen. Takve usluge, naravno, imaju pozitivnog efekta i na jačanje gospodarstva.