Mnogo uređaja, brodova, metala, gumba, a čovjeka u luci nigdje na vidiku. Premda u njoj radi više od šezdeset tisuća ljudi, indirektno i 143 tisuće, antverpenska luka uživo djeluje mirno. Nije to samo mjesto utovara i istovara tereta, to je i jedan od najvećih kemijskih klastera u Europi i golem izazov za okoliš.
Ploveće zgrade na moru više nisu nikakva senzacija, no brod na vrhu zgrade prizor je koji budi nevjericu. Na upravnoj zgradi belgijske luke Antwerp, druge po veličini u Europi (nakon Rotterdama), nasađen je ‘dijamantni‘ brod koji simbolizira stoljetnu tradiciju trgovine dijamantima. Antwerpen se smatrao dijamantnim glavnim gradom svijeta. Ništa manje impozantan prizor nije ni samo predvorje zgrade na čijem se podu nalazi 3D karta koja dočarava golemu površinu luke koja je ekonomski pokretač belgijske regije Flandrije.
[caption id="attachment_385195" align="aligncenter" width="750"]
‘Dijamantni brod‘ nasađen na upravnu zgradu belgijske luke simbolizira stoljetnu tradiciju trgovine dijamantima. Antwerpen se smatrao glavnim dijamantnim gradom svijeta[/caption]
Luka ima najveću morsku branu na svijetu, a prva je sagrađena još 1907. Svaki terminal povezan je sa željezničkom prugom koja se proteže na čak tisuću kilometara. Vlasnik pruge državna je kompanija Infrabel, ali njome vozi šest, sedam privatnih operatora. Budući da je tehnologija ušla u sve pore svake gospodarske grane, ni luke više neće biti ono što su bile nekad.
Dizalice su odavno zamijenile ljudske ruke, a računala će ubuduće ljudski mozak i komunikaciju. Luka Antwerp trenutačno gradi digitalnu kopiju same sebe, svoju digitalnu blizanku koja će s pomoću brojnih podataka, videa i 3D modela korisnicima luke omogućiti probrane informacije u stvarnom vremenu: koji se brod nalazi na kojem pristaništu u koje vrijeme, kolika je razina rijeke Scheldt, detalje plovila na rijeci ili na pristaništu, i to sve na divovskoj 3D mapi. U tijeku je i primjena najsuvremenijih metoda alternativnih oblika energije, poput sustava Ecluse, cjevovoda za industrijsku parnu mrežu koja grije proizvodne pogone, čime će se nastojati smanjiti emisija sto tisuća tona ugljikova dioksida na godinu.
Prije nekoliko godina luka je u suradnji sa znanstvenim institucijama pokrenula projekt pametnih nosova i postavila 23 uređaja koja detektiraju čudne mirise u luci i povezuju ih s uobičajenim mirisima koje inače ispuštaju industrijski pogoni i brodovi. Uređaj omogućuje i uzimanje uzorka zraka daljinskim upravljanjem te njegovu analizu u slučaju neregularnih količina kemikalija kako bi se spriječili eventualni incidenti. Digitalna rješenja podrazumijevaju tehnologiju ‘blockchaina‘ koja omogućuje sigurnu razmjenu dokumenata i podataka te općenito omogućuje bržu dostupnost podataka za sve dionike. U tijeku je i pilot-projekt pametnog pristaništa u kojem se s pomoću kamera i senzora osigurava ispravno vezanje brodova na rezerviranim mjestima, a s obzirom na to da brodovi više ne moraju ‘tražiti‘ pristanišno mjesto, reducirano je i vrijeme čekanja na privez.
Cijelu priču o antwerpenškoj 4.0 luci i drugoj strani medalje pročitajte u prilogu 4. industrijska revolucija koji se nalazi u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.