Bill Gates je u nedavnom intervjuu komentirao oporezivanje robota argumentima da ako je ljudski rad oporeziv, onda je logično oporezivati i robote koji obavljaju te iste poslove, piše Bruegel . Iako takav model još nije do kraja razrađen, Gates je predložio da bi dio sredstava za plaćanje tog poreza mogla generirati ušteda korištenja robota umjesto ljudi.
Robotika je jedan od temelja 4. industrijske revolucije. Iako roboti nisu novost, razlika je u tome što su roboti i ljudi postali ravnopravni partneri - roboti sada u umreženoj tvornici imaju veći stupanj umjetne inteligencije i mogu putem pametnih uređaja komunicirati sa strojevima i radnicima. Sve mora biti povezano sa svime, strojevi komuniciraju s poluproizvodima, pojedini dijelovi stroja međusobno. Cilj 4. Industrijske revolucije pametne su tvornice i pogoni koji su prilagodljivi i učinkovito integriraju klijente i poslovne partnere u jedinstvenom procesu o čemu će biti riječi na Liderovom Business Forumu: 4. industrijska revolucija koji se 29. svibnja održava u Hrvatskom državnom arhivu.
EP odbacio prijedlog oporezivanja robota
Europski parlament (EP) je također došao na ideju reguliranja rada robota, te je proteklih mjeseci raspravljao o toj temi. U veljači je EP sugerirao regulaciju rasta broja robota kroz propise na razini cijele EU, te uspostavu odgovornosti za postupke robota, što bi se odnosilo i na samoupravljajuće automobile.
>>>Jerbić: Robotska i tehnologijska zaostalost priječe gospodarski razvoj Hrvatske
Na kraju je EP ipak odbacio prijedlog da se nametne porez vlasnicima robota kako bi se financirala prekvalifikacija ljudi koje su na radnim mjestima zamijenili roboti. Prema izvješću Reutersa, odbijanje tog prijedloga podržala je i robotska industrija koja tvrdi da bi to potaknulo prestanak rasta inovacija.
Bloombergov kolumnist Noah Smith, rekao je kako je pad inovacija glavni argument protiv oporezivanja robota. Produktivnost u bogatim zemljama stagnira, što u kombinaciji s padom poslovnih ulaganja dovodi do usporavanja usvajanja novih tehnologija, a uvođenje poreza bi dodatno pogoršalo situaciju. Tvrdi i kako je u Gatesovoj ideji potrebno napraviti razliku između novih tehnologija koje nadopunjuju ljudski rad i onih koje ih zamjenjuju što je dosta teško.
Redistribucija kapitalne dobiti
Savjetuje vlastima da umjesto usporavanja inovacija razmisle o manjem oporezivanju radnika i boljom raspodjelom prihoda od robota.
Smith predlaže alternativne mogućnosti, a jedna od njih je i subvencije radnicima s niskim dohotkom, što bi imalo za posljedicu stvaranje jeftinije radne snage. Najjednostavniji način za to je srezati poreze na dohodak, koji nesrazmjerno padaju na leđa onih s malim plaćama. Druga ideja je jednostavna redistribucija kapitalne dobiti. Prihodi od kapitalne dobiti, zemljišne rente i dividendi koncentrirani su u rukama bogatih što bi se moglo promijeniti intervencijom politike.
>>>VIDEO: Industrijski roboti su dosadni, vojno-industrijski ne
Lawrence Summers, profesor na Sveučilištu Charles W. Eliot, smatra da su roboti kreatori bogatstva, te da je njihovo oporezivanje nelogično, a Gatesovu ideju smatra protekcionizmom protiv napretka. Summers tvrdi da visok porez na robote neće spriječiti njihovu proizvodnju, ipak smatra kako bi za društvo bilo bolje da uživaju u dodatnom outputu kojeg roboti generiraju, te bolje relociraju radnu snagu.
>>>Kineska tvornica zamijenila 90 posto ljudi robotima, učinkovitost porasla 250 posto
Oporezivanje bi imalo smisla u situacijama kada je elastičnost potražnje za robotima velika, a odgovarajuća elastičnost potražnje za radom niska.
Američki ekonomist, Tyler Cowen, upitao se je li bolje oporezivati robote ili subvencionirati nadnice. Generalni problem subvencioniranja nadnica mogao bi dovesti do toga bi dobar dio subvencije ostao u rukama poslodavca a ne radnika. U konačnici uvođenje poreza na robote ovisi o tome u kojoj mjeri rad i potražnja za robotima utječu jedno na drugo.
Oporezivanje robota moglo bi imati nepovoljan utjecaj na korporacije
Na blogu portala The Economist, pod nazivom Free Exchange (‘slobodna razmjena) piše kako je Gatesova ideja oporezivanja robota intrigantna, ali neizvediva, međutim ona otkriva mnogo o izazovu automatizacije. Gatesa zabrinjava početak ere automatizacije u kojoj bi strojevi preuzeli vožnju automobilima i upravljanje skladištima.
>>>4. industrijska revolucija: Superračunalo Watson dobilo posao u tvornici
Ipak, u gospodarstvu koje je već bilo preplavljeno obiljem jeftine radne snage može se dogoditi da su poduzeća nedovoljno motivirana za investiranje u tehnologije koje će olakšati rad ljudima. Ne mora nužno značiti da će brža automatizacija utjecati na raspodjelu dohotka jer udio ukupnih prihoda od nadnica radnika već se godinama smanjuje, a ako strojevi istisnu ljude korporacije će se suočiti s problemima vezanim uz prihode koji sada muče radnike.
>>>Tko će voditi 4. industrijsku revoluciju
Yanis Varoufakis, grčki političar i ekonomist, tvrdi da bi određivanje visine poreza moglo biti predmet spora između proizvođača i poreznih tijela. Paušalni porez na robote će potaknuti proizvođače robota na ugradnju umjetne inteligencije u ostale strojeve, pa bi porez na prodaju robota trebalo odbaciti ili ukomponirati u glavni porez na prodaju, što bi generiralo pomutnju.
Fiksni dio novih emisija dionica trebao bi se ulagati u javne fondove, koje pak generira tok prihoda iz kojih se financiraju univerzalne osnovne dividende.
Varoufakis zagovara financiranje prinosa na kapital, umjesto univerzalne osnovne dividende. Efektivno, javnost bi postala dioničar svake korporacije, a dividende bi bile ravnomjerno raspoređene na sve građana. U opsegu unutar kojega automatizacija povećava produktivnost i profitabilnost, cijelo društvo će dijeliti koristi.
>>>Vijetnamska vlada usvojila STEM, počela s pripremama za 4. industrijsku revoluciju