U procjenama Europske komisije, koja u ovoj godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 2,8 posto te daljnji pad nezaposlenosti i udjela javnog duga u BDP-u, nema velikih iznenađenja, pa je većina prognoza u skladu s očekivanjima domaćih analitičara.
U proljetnim prognozama, objavljenima u četvrtak, Komisija procjenjuje da bi u ovoj godini rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao iznositi 2,8, a u idućoj 2,7 posto, koliko je procjenjivala i prije tri mjeseca.
>>> EK očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto
„Gospodarska aktivnost izgubila je ponešto na zamahu krajem prošle godine, pritisnuvši i dalje pozitivne procjene rasta za 2018. i 2019. godinu. Rast investicija dat će podršku tempu rasta, dok osobna potrošnja ostaje robusna”, ističe se u izvješću EK.
Usporavanje rasta na kraju 2017.
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2,0 posto na godišnjoj razini, što je znatno sporije u odnosu na 3,3-postotni rast u prethodnom kvartalu, a to je ujedno bio i najsporiji rast od drugog tromjesečja 2015. godine.
„Nakon tri solidna tromjesečja, posljednje tromjesečje 2017. bilo je pritisnuto znatnijim padom povlačenja sredstava iz EU investicijskih fondova, posebice u javnom sektoru. Zajedno s utjecajem krize u Agrokoru, to je rezultiralo usporavanjem rasta investicija u 2017. godini i sporijim nego što se očekivalo rastom BDP-a od 2,8 posto”, navodi se u prognozama Komisije.
>>> BDP: Rast gospodarstva na kraju 2017. usporio ispod 3 posto
Rast od 2,8 posto u prošloj godini bio je sporiji u odnosu na 3,2-postotni rast godinu dana prije i manji od očekivanja većine analitičara, pa i Komisije koja je očekivala rast od 3,2 posto.
„Općenito, stopa rasta vjerojatno je dosegnula vrhunac i očekuje se da će se blago usporiti u idućem razdoblju”, navodi Komisija. No, ističe da hrvatsko gospodarstvo ostaje na putu da u 2019. godini dosegne razine od prije krize.
Rezultati u prvom kvartalu nešto skromniji
„Suštinski, ne vidim dramatična iznenađenja u proljetnim prognozama Komisije. Manje-više sve je očekivano, pa je tako procjena stope rasta u ovoj godini od 2,8 posto tamo gdje je i mi vidimo”, istaknuo je Alen Kovač, glavni ekonomist u Erste banci.
U odnosu na EK, međutim, u Erste banci drže nešto naglašenije negativne rizike, s obzirom da su rezultati za prvo tromjesečje nešto skromniji. Kako dodaje, u Erste banci imaju slične procjene inflacije, oko 1,5 posto, i za tržište rada, odnosno očekivani daljnji pad stope nezaposlenosti, kao i EK.
„Snažan rast zaposlenosti pomaže održavanju stope nezaposlenosti na putanji brzog pada”, navodi u izvješću Komisija, koja procjenjuje da će u ovoj godini stopa nezaposlenosti pasti s lanjskih 11,1 na 9,6 posto, a u idućoj godini na 8,5 posto.
Komisija procjenjuje i da će i u ovoj godini, kao i lani, Hrvatska zabilježiti višak opće države, 0,7 posto BDP-a, što bi trebalo voditi daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u.
>>> PwC: Svjetski gospodarski rast u 2018. na putu da postane najbrži od 2011. godine
I Kovač ističe vrlo dobar fiskalni rezultat za 2017., a navodi i relativno visoko postavljenu ljestvicu Komisije u vezi proračuna.
„Mi ove godine očekujemo uravnoteženi proračun, a tako je potvrđeno i u programu konvergencije, dok EK vidi zadržavanje suficita proračuna opće države i u 2018. i u 2019. na razini kao i u 2017. Vjerujem da je to poruka da bi bilo dobro da Hrvatska zadrži pozitivne fiskalne trendove, kako bi onda prema 2019. javni dug išao prema razini od 70 posto BDP-a”, kaže Kovač.
Nakon što je lani taj udjel pao na 78 posto BDP-a, u ovoj bi godini, procjenjuje Komisija, mogao pasti na 73,7 posto, a u idućoj godini na 69,7 posto.
Pad udjela duga prema 70 posto BDP-a „bio bi definitivno pozitivni signal i u kontekstu hrvatskih aspiracija prema uvođenju eura i pokazatelj ozbiljnosti dostizanja tog cilja". "S druge strane, bilo bi to izrazito pozitivno i za same izglede kreditnog rejtinga, jer bi to onda bilo tri, četiri godine vođenja stabilne fiskalne politike”, kaže Kovač.
Izravni utjecaj krize u Agrokoru smanjen
Što se tiče rizika u vezi svojih prognoza, Komisija navodi da oni proizlaze iz rezultata nagodbe Agrokorovih kreditora, koji tek treba postići.
„Uspješan ishod pregovora mogao bi utjecati na povećanje proizvodnje i investicije grupe i njezinih dobavljača, dok bi neuspjeh u postizanju konačne nagodbe mogao rezultirati financijskim i operativnim poremećajima”, ocjenjuje Komisija.
>>> U eurozoni gospodarstvo usporilo rast, strahuje se od trgovinskog rata sa SAD-om
Alen Kovač ističe kako lanjska aktivacija ‘lex Agrokora‘ i naznake smjera u kojem ide nagodba upućuju na to da je dio izravnog ekonomskog rizika smanjen.
„Ostaje dio gospodarstva koji se kroz tu priču mora djelomično restrukturirati, ali ne vidimo da to ima značajan negativni efekt. To može imati samo blagi efekt na gospodarstvo, primjerice, stopa rasta mogla bi biti nešto sporija. Manje-više to je ograničeno na restrukturiranje nekoliko kompanija koje su time zahvaćene”, zaključuje Kovač.
Procjene EK o BDP-u u skladu s ostalima
I većina domaćih i stranih analitičara u ovoj godini očekuje rast gospodarstva na lanjskim razinama.
Tako Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će BDP porasti za 2,9 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast od 2,8, a Svjetska banka od 2,6 posto.
Najoptimističniji su analitičari Addiko banke koji očekuju rast gospodarstva od 3 posto, dok analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) procjenjuju rast na 2,3 posto. Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.