Gotovo trećina hrvatskih tvrtki odlučuje povisiti cijene svojih usluga zbog nemogućnosti naplate svojih potraživanja i time se problem ne zadržava samo unutar kompanije nego se prelijeva na sustav, rekla je Ana Cvirn, voditeljica Sektora izvansudske naplate neosiguranih potraživanja EOS Matrixa prilikom prezentacije rezultata istraživanja o navikama plaćanja u Hrvatskoj.
Istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj u prošloj godini smanjen broj kasnonaplativih i nenaplativih potraživanja na 25 posto, što je i dalje tri postotna poena iza europskog prosjeka koji iznosi 22 posto.
Na razini EU zemalja, 3 posto računa se ne uopće plati uopće. Građani svoje obveze podmiruju brže no što to čine poslovni korisnici – u Hrvatskoj uz odobrenih 38 dana za plaćanje B2B kupaca, oni koriste još dodatna 22 dana za podmirivanje svojih obaveza i ukupno plaćaju 60 dana iza izdavanja računa. Građani pak, nakon isteka roka plaćanja (prosječno 27 dana), s plaćanjem obveza prosječno kasne 18 dana, odnosno 45 dana nakon izdavanja računa, rekla je Cvirn.
Prema rezultatima istraživanja, tvrtke u EU tvrde da je glavni razlog kašnjenja plaćanje zapravo kašnjenje plaćanja njihovih klijenata. Privatne osobe u EU ističu kratkoročnu nelikvidnost, odnosno trenutni nedostatak novca u džepu, kao najčešći razlog za kašnjenje u plaćanju.
U Hrvatskoj je situacija nešto drugačija, pojasnila je Cvirn. Naime, poslovni korisnici u Hrvatskoj tvrde da je navečešći razlog kašnjenja upotreba kredita dobavljača, insolventnost i tek onda neplaćanje klijenata, dok hrvatski građani navode dugoročnu prezaduženost, što je simptom ozbiljnog problema. Na drugom mjestu kod hrvatskih građana nalazi se kratkoročna nelikvidnost, a na trećem zaboravnost.
- Gotovo trećina hrvatskih tvrtki odlučuje povisiti cijene svojih usluga zbog nemogućnosti naplate svojih potraživanja i time se problem ne zadržava samo unutar kompanije nego se prelijeva na sustav - rekla je Cvirn i dodala da tvrtke za naplatu potraživanja doprinose financijskoj stabilnosti sustava.
U odnosu na prošlu godinu, kod građana je zabilježen porast nenaplativih potraživanja sa 4 na 5 posto.
U Hrvatskoj s vanjskim partnerima za upravljanje potraživanjima surađuje čak 40% tvrtki, te uspijevaju oporaviti gotovo 10% prihoda – ta nas praksa svrstava u sami europski vrh po pitanju povrata prihoda, zaključak je istraživanja. Također, napredak je vidljiv i kod korištenja digitalnih tehnologija pri plaćanju, gdje su hrvatske tvrtke natprosječne. Digitalne tehnologije pri plaćanju koristi trećina tvrtki.
Naše su institucije slabe i nisu spremne rješavati probleme
Nakon predstavljanja rezultata EOS-ovog istraživanja, direktor Hrvatske udruge banaka, Zdenko Adrović imao je osvrt na problem naplate velikih potraživanja.
Predstečajne nagodbe su u svakom slučaju doprinijele broju nenaplaćenih potraživanja, napomeno je Adrović.
- Uz predstečajne nagodbe, treba spomenuti i situaciju sa švicarskim frankom: mislim da se tu nije adresirao pravi problem društva. Naše su institucije slabe i nisu spremne rješavati probleme. Imali smo upalu tkiva, a uzeli smo samo tablete za snižavanje temperature - rekao je Adrović.
Prema podacima Fine, krajem srpnja bila su blokirana 22.622 poslovna subjekta koji su dugovali 11,73 milijarde kuna, odnosno 318.521 građanin koji duguju 43,29 milijarde kuna – ukupno dugovanje blokiranih iznosi više od 55 milijardi kuna. Najveći broj građana i dalje ima dug prema teleoperaterima, njih nešto više od 160.000.
>>> Bošnjaković: Rješenje za blokirane nije u ovršnom zakonu i stečaju potrošača već u višoj plaći
Krajem srpnja na snagu je stupio Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama temeljem kojeg je izvršen otpis dugova fizičkim osobama do 10.000 kuna glavnice, plus kamate. Riječ je o građanima s dugovima prema državi, jedinicama lokalne i područne samouprave ili pravnim osobama koje su s njima povezane. Oprost duga je na temelju novog Zakona izvršen za 150.474 osoba, čime je u potpunosti deblokirano njih 6.248 – ukupan iznos otpisanih dugova s kamatama premašuje 1,3 milijarde kuna.
Prosječan dug građana je 135 tisuća kuna, iz čega je moguće zaključiti kako će većina njih, osim onih koji su potpuno deblokirani, i dalje ostati u blokadi.
- Vlada nije riješila problem dugova: oni su samo nestali iz statistike. Ponovno se išlo u rješavanje problema bez socijalnih kriterija. Gluposti se dešavaju prilikom primjenjivanja linearnih mjera: tako imamo primjer da je nekome na dug od 500.000 eura za kredit za vilu na moru oprošteno 150.000 eura. U Hrvatskoj je veliki problem nerješavanje megadužnika – manjeg broja privatnih i pravnih osoba koji su odgovorni za više od 60 posto ukupnog duga blokiranih - zaključio je Adrović i dodao da treba osnažiti institucije da mogu raditi svoj posao.
Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]