Preživljavanje Agrokora uopće nije upitno. Ne, ne treba ga razbucati u neovisne tvrtke i ne treba ga pomagati novcem poreznih obveznika. Treba brzo i efikasno provesti postupak sličan predstečajnoj nagodbi odnosno stečaju s preustrojem. Vrlo jasno pravilo kriznog menadžmenta je da tvrtka ide u stečaj kada je gubitak od stečaja manji od gubitka od nastavka poslovanja. Pritom se mora računati na činjenicu da je vrijednost imovine u stečaju znatno niža od vrijednosti te imovine u upotrebi. Ako nešto morate prodati na brzinu onda ćete prodati jeftino.
Koliko vrijedi imovina
Računica je, ustvari, vrlo jednostavna. Prema dostupnim podacima konsolidirana grupa Agrokor ima imovinu u vrijednosti od 53 milijarde kuna.
Agrokorom ne upravlja ni vlasnikova uprava ni sudski stečajni upravitelj, nego politički postavljen Vladin povjerenik. Najvažniji interes zato nije preživljavanje ili namirenje vjerovnika, već − izborna pobjeda.
Pouzdanost i točnost financijskih izvješća je već pod velikim znakom pitanja, a nova izvješća nisu dostupna. Nematerijalna imovina u iznosu od pet milijardi vjerojatno ne postoji kao ni skoro dvije milijarde ostale financijske imovine. Tako dolazimo do vrijednosti imovine od 46 milijardi kuna, što je i dalje više od ukupnih obveza. Recimo da kontrola stvarne tržišne vrijednosti pokaže da imovinu treba revalorizirati na dolje za 20 posto. Znači da je, u najgorem slučaju, vrijednost Agrokorove imovine 37 milijardi kuna. Ukupne obveze bile su 45 milijardi kuna, a sada su sigurno oko 50 milijardi kuna. Od toga je 27 milijardi kredita te 16 milijardi dobavljačima. Nedostaje, dakle, osam milijardi kuna!
>>> Danko Sučević: Žao mi je, ali plaćanje starih dugova dobavljačima uništit će Agrokor
Neki od kreditora sigurno su osigurani. Sedam milijardi kuna izdanih obveznica nije osigurano, ali pretpostavimo da je pola od ostatka kredita, odnosno 10 milijardi, osigurano nekom vrstom razlučnog prava. Tih 10 milijardi naplatit će se direktno iz imovine pa će se za taj iznos smanjiti i obveze i imovina. I dalje će nedostajati osam milijardi, ali će ukupne obveze biti 40 milijardi. Tako se dolazi do nužnog smanjenja preostalih obveza za 20 posto, da bi Agrokor preživio, a vjerojatno za 30-40 posto da bi nastavio normalno raditi.
Obveze je najlakše smanjiti otpisom ili pretvaranjem u kapital. Možemo, dakle, očekivati da Agrokor vjerovnicima ponudi otpis dugovanja od 30 posto ili pretvaranje duga u kapital u punom iznosu. Takva ili slična računica navodi fondove rizičnoga kapitala da kupuju Agrokorove obveznice za oko 40 posto nominale.
>>> Dalić pohvalila izvanrednu upravu i stabilizaciju Agrokora
Istovremeno, Agrokor mora provesti operativno restrukturiranje. Mora se riješiti gubitaških dijelova poslovanja, što se ponajprije odnosi na proizvodnju hrane (Belje, Vupik, PIK Vinkovci…) te nepovezane poslovne pothvate koji kompliciraju poslovanje (energija, informatika, poliklinika…). U preostalim dijelovima koncerna treba optimizirati poslovanje. Upravo je operativno restrukturiranje u ovom trenutku kritično. Potrebne akcije uvijek mijenjaju postojeće stanje pa su i otpori najveći. No…
Izbori odgađaju restrukturiranje
Agrokorom ne upravlja ni uprava koju je postavio vlasnik ni stečajni upravitelj koji je postavio sud. Agrokorom upravlja politički postavljen Vladin povjerenik. Najvažniji interes više nije preživljavanje Agrokora ili namirenje vjerovnika. Najvažniji interes je dobivanje izbora.
Na izborima se neće pobijediti ako se slamaju unutrašnji otpori u Agrokoru i prodaju tvrtke nositeljice poslovanja u ključnim izbornim jedinicama. Na izborima se pobjeđuje ako se zlim poduzetnicima i stranim vjerovnicima oduzima imovina.
Na izborima se neće pobijediti ako se slamaju unutrašnji otpori u Agrokoru i prodaju tvrtke nositeljice poslovanja u ključnim izbornim jedinicama. Na izborima se pobjeđuje ako se zlim poduzetnicima i stranim vjerovnicima oduzima imovina. Donošenje novog zakona, pogotovo njegovo provođenje, upravo ukazuje na takvo ponašanje. Aktivnosti su uglavnom usmjerene na smirivanje domaćih dobavljača. U potpunosti su zanemareni strani dobavljači i strani kreditori iako je ukupni promet koncerna veći izvan Hrvatske nego u Hrvatskoj i iako strani kreditori čine i većinu financijskih vjerovnika. Reakcije država u kojima Agrokor ima velike poslovnice bile su nužne i isprovocirane hrvatskim zakonom. Isto tako se mogu očekivati i reakcije financijskih vjerovnika i njihovih matičnih država.
>>> Danko Sučević: Što krizni menadžer mora napraviti u Agrokoru
U međuvremenu, vrijeme prolazi bez i najmanjih naznaka restrukturiranja. Do četvrtka sam mislio da će se pravi potezi povlačiti u lipnju nakon lokalnih izbora, ali ako budu zakazani parlamentarni izbori (u rujnu?) do tada će proći već šest mjeseci od početka procesa. U kriznom menadžmentu je upravo šest mjeseci razdoblje u kojem se moraju riješiti svi hitni problemi. Ne započeti. Sada se unovčava Agrokorova imovina i njome se podmiruju obveze. Koristi se tekućom likvidnosti za pokrivanje starih obveza. Tako se može poslovati jer su otplate kredita zaustavljene, a imovine ima dovoljno. Krajnji efekt takvog ponašanja je da će onaj otpis s 30 posto narasti na 60 posto i bit će mnogo teže postići suglasje te će stečaj biti vjerojatniji.