Sukladno ciljanju inflacije koju je postavio FED i druge središnje banke, počevši od 2012. godine cijena proizvoda u Americi trebala bi u srednjoročno poskupjeti za 2 posto, piše Quartz. Ipak, to se nije dogodilo jer unatoč naporima (tiskanju novca) FED-a, inflacija je od 2013. do 2016. bila manja od 2 posto. Dobra jednostavno nisu poskupjela koliko je bilo planirano, a ekonomski stručnjak Kevin Kliesen za to krivi Amazon.
Na nedavnoj konferenciji Kliesen je predstavio istraživanje koje sugerira da su Amazon i drugi online trgovci održavanjem niskih cijena usporili inflaciju. To su uspjeli na dva načina, prvi je prodaja proizvoda po niskim cijenama u velikoj mjeri zahvaljujući automatizaciji i učinkovitim skladištima koji su pomogli smanjenju troškova. Drugi način jest prisiljavanje konvencionalnih trgovaca na ‘konkurentne cijene‘.
Amazon bi mogao inicirati novu tešku disrupciju, deflaciju cijena hrane u SAD-u
Taj fenomen nazvan je "Amazon efekt", a Kliesen ističe da je konstantno niska inflacija povezana s dva trenda, to su online trgovina koja zauzima sve veći udio u maloprodaji, te e-commerce cijene koje postaju sve niže.
Niske cijene u središtu su poslovne filozofije Amazona od prvog dana. U početku je Amazon funkcionirao kao online knjižara s pristupačnim cijenama knjiga koje su prvo bile u fizičkom, a zatim i u digitalnom obliku, nakon čega su proširili asortiman na širok niz potrošačkih roba i usluga, od elektronike i auto-dijelova do namirnica.
>>>Godišnja inflacija u EU i eurozoni u kolovozu ubrzala; Hrvatska u istom trendu
Amazon je ovogodišnji Cyber Monday proglasio najboljim pojedinačnim shopping danom u povijesti tvrtke, što predstavlja svojevrsni paradoks Amazon efekta.
Ono što ljuti FED i ekonomiste koji promatraju inflaciju predstavlja blagodat američkim potrošačima koji su pohrlili u kupovinu na stranicama Amazona i sličnim online trgovinama. Iako je umjerena inflacija poželjna za gospodarstvo, potrošači, naravno, ne žele platiti višu cijenu.