-Drugi kvartal ove turističke sezone nastavak je njezinog turbulentnog početka. Ova je godina za turizam, sve, samo ne tipična. Trendovi koji su se najavljivali pokazali su se točnima – izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), na današnjem predstavljanju Turističkog impulsa za drugi kvartal.
Iako situacija nije alarmantna niti se mogu očekivati neki drastični padovi u prometu hotelskog i ugostiteljskog sektora, rast je očito ipak usporen. Anketa koju je HUT napravio među svojim članicama, koje čine 40 posto ukupnog prihoda i 76 posto dobiti turističkog sektora, volumen rezervacija za cijelu 2019. bit će od tri sedam posto manji nego u 2018. Tim trendom najviše su pogođena apartmanska naselja u koje se najmanje do sada ulagalo, njih čak 70 posto ima sporiji tempo rezervacija nego lani, sporiji je buking kod 62 posto hotela i 44 posto kampova. Svega 19 posto hotela ima rast bukinga. Tako da se ove godine očekuje puno više last minute rezervacija i pojačane marketinške aktivnosti kompanija da se kapaciteti i prodaju.
No, hotelijeri generalno očekuju poslovnu godinu na razini lanjske, koja je prema financijskim pokazateljima bila zapravo vrlo dobra. Poslovni prihodi sektora smještaja i ugostiteljstva rasli su za 15,8 posto, EBITDA za 17 posto, a dobit iz poslovnih aktivnosti 16,2 posto. Ono što je za prošlu godinu bilo specifično jest da je smanjen stupanj financijske stabilnosti ( sa 1,11 na 1,08) te su porasli troškova rada (za 16,4 posto) koji su rasli više od ukupnih troškova sektora (11,9). Uz to povećan je i broj zaposlenih za 13,3 posto.
Ostojić je istaknuo da su u posljednje dvije godine rasle plaće, ali nedovoljno jer kompanije navodno nisu imale financijskog prostora za značajnija povećanja. Ako žele radnu snagu, morat će nastaviti povećavati plaće, no, ako za to nisu imali sredstava dok su značajno rasli, kako će ih imati sada, kada se očekuje stagnacija. Prostor za povećanje cijena je minimalan. Hotelijeri rješenje vide u sniženoj stopi PDV-a koja je najviše od svih zemalja u okruženju. Na nju računaju da će im ostaviti prostor za veće plaće.
- Postavljala su se pitanja zašto smanjiti PDV na usluge koje plaćaju stranci? Te usluge stranci plaćaju i u Španjolskoj i Italiji koje nemaju tako visoku poreznu stopu. Ključno pitanje je želi li se takvom mjerom našim kompanijama omogućiti da budu konkurentnije, otvoriti im se prostor za dodatne investicije. Očito je da su oni koji su investirali, najmanje osjetili posljedice negativnih trendova – istaknuo je Ostojić. Naveo još neke mjere koje ‘toliko ne bole‘, ali mogu pomoći sektoru da bude konkuretniji. Među njima je i ukidanje poreza na reprezentacije.
– Hrvatska je jedina zemlja u EU koja ima taj porez, od kojeg godišnje u proračun uđe oko 300 milijuna kuna. Njegovim ukidanjem višestruko bi se povećala potrošnja u ugostiteljskim objektima – rekao je Ostojić. Osvrnuo se i na nepotrebno oporezivanje napojnica koje nisu nevažan dio primanja dijela zaposlenika. Kao jednu od stimulativnih mjera naveo je i ukidanje poreza za topli obrok i smještaj, ali ne samo za sezonce već za sve radnike.
Prosječni mjesečni troškovi osoblja po zaposleniku lani su povećani u djelatnosti smještaja za tri posto, a ugostiteljstvu preko četiri posto. No prosječna plaća u ugostiteljstvu je još uvijek sramotnih 5.585 kuna bruto, dok ona u hotelima iznosi 9.717 kuna bruto, s time da u taj iznos ulaze i menadžerske plaće. I da Vlada smanji PDV, bi li ugostitelji zaista radnicima dali barem prosječnu plaću?