Nepuna dva dana od pojavljivanja najpopularnija, a prema mnogima i najblesavija igrica na svijetu ‘Pokémon Go‘ uspjela je pokoriti i hrvatsko tržište. I domaći korisnici odlučili su se naoružati pametnim telefonom i višak slobodnog vremena uložiti u lov na crtane junake koji se skrivaju svuda oko njih, od ureda, trgova pa do šoping-centara. Iako je velika vjerojatnost da ta manija neće trajati dugo, za marketingaše, brendove i tehnološke kompanije ta je igrica prijelomna jer se s konceptom proširene stvarnosti (AR) upoznalo nevjerojatno mnogo korisnika; tehnologija je postala ‘mainstream‘ i vrlo je vjerojatno da će u vrlo skoroj budućnosti postati sastavni dio stvarnosti svakoga prosječnog potrošača. Koliko je igrica zavela korisnike, svjedoče podaci prema kojima prosječni korisnik potroši više od 42 minute na dan u lovu na Pokémone, više nego na mrežama poput Facebooka, Instagrama ili Snapchata. U samo 24 sata od lansiranja na američkom i australskom tržištu, aplikacija je postala najprodavanija u povijesti.
Prilika za sve U ovom je trenutku nemoguće predvidjeti koliko će dugo Pokémoni zabavljati publiku. No čak i ako želja za lovom nestane do kraja ljeta, ta je umotvorina započela revoluciju proširene stvarnosti. O toj se sintagmi više neće samo govoriti u stručnim medijima ili na konferencijama marketingaša i stručnjaka za digitalno već će postati dio svakodnevice potrošača. Bit će uvedena ne samo u svijet igara već proizvodnje, edukacije, zabave i, naravno, marketinga. Na konferenciji TED tehnolog i inovator Meron Gribetz proširenu je stvarnost opisao kao ekstenziju ljudskih osjetila. Da bi je usvojili ili, bolje rečeno, doživjeli korisnici ne moraju ulagati nikakav napor. Tehnolozi su se pobrinuli za to da jednostavno bude tu, klikom miša ili dodirom na ekran pametnog telefona.
Neiscrpne mogućnosti Mogućnosti iskorištavanja toga koncepta neiscrpne su. Recimo, kompanije koje se bave unutarnjim uređenjem, prodajom namještaja ili boja za zidove mogu uz pomoć proširene stvarnosti potrošačima dočarati kako bi u njihovom dnevnom boravku izgledala nova lampa ili nova boja zida, a da i ne umoče kist. Turisti mogu saznati sve informacije o nekoj povijesnoj građevini bez guglanja; dovoljno je samo skenirati je kamerom pametnog telefona. Kompanija Daqri svojim je radnicima osigurala kacige opremljene specijalnim senzorima koji imaju ugrađenu tehnologiju proširene stvarnosti. Te im kacige pokazuju kako da odrade zadatak na najsigurniji način i u najkraćem roku, što smanjuje rizike od komplikacija ili čak ozljeda na radu. Proširena stvarnost postaje i dio marketinških strategija kompanija, a koliko i to može biti učinkovito dokazuje primjer Pokémona. Na igru koja je potpuno besplatna i lišena kojekakvih oglasa ‘nakvačile‘ su se male i velike kompanije koje tu maniju žele preokrenuti u svoju korist.
I Hrvati sudjeluju Primjera radi, Hrvatska poštanska banka pretvorila je jednu svoju zagrebačku poslovnicu u pokéstop, stajalište na kojem se skupljaju Pokémoni, a njezin Hrvatko postao je pokétrener. Pokéstopovi dušu su dali za kompanije koje žele privući potrošače u svoje prostore. Naime, igrači mogu neke punktove u stvarnom svijetu pretvoriti u mamce za Pokémone koje vide i ostali igrači. Mudri su ugostitelji tako svoje lokale već pretvorili u punktove za crtana čudovišta, a poneki među njima (to je, primjerice, bio hit u Australiji) nude specijalne popuste za određen broj skupljenih Pokémona.
Porast prihoda Niantic nastoji omogućiti sponzoriranje pokéstopova, za što je navodno jako zagrijan McDonald‘s. S obzirom na to da su se već milijuni upoznali s tim kako izgleda proširena stvarnost, lakše će se usvojiti i brže percipirati ne samo igrice već i marketinške kampanje koje eksperimentiraju s AR-om. Taj trend, a specijalno Pokémoni, utjecao je na porast prihoda i kompanija koje nude proizvode ili usluge koji na bilo kakav način mogu produljiti vijek trajanja baterije mobitela ili povećati internetski promet na pametnom telefonu. U svakom slučaju, Pokémoni su jedan od najzanimljivijih fenomena u novijoj povijesti, a proširena stvarnost u kojoj stanuju postat će svakodnevica svakoga prosječnog potrošača.