Kontigent od 56 šatora dopremljen je u Bosnu i Hercegovinu iz Austrije i u četvrtak je predan vlastima te zemlje kako bi im se pomoglo riješiti problem smještaja sve većeg broja ilegalnih migranata koji tamo neprestano pristižu, a još se ne nazire nikakvo trajno rješenje za njihovo zbrinjavanje.
>>>IOM: U 2017. u Europu stiglo gotovo upola manje migranata
Ravnatelj odjela civilne zaštite pri austrijskom Ministarstvu unutarnjih poslova Johan Bezdeka, koji je u Sarajevo doputovao kako bi uručio tu donaciju predstavnicima Uprave civilne zaštite Federacije BiH, kazao je novinarima kako je riječ o potpuno opremljenim šatorima u koje je moguće smjestiti 280 osoba.
Kazao je kako je na zahtjev BiH za pomoć Austrija odgovorila u roku od 24 sata jer želi doprinijeti učinkovitom suočavanju s problemom ilegalnih migracija.
"Svjesni smo stanja u cijeloj regiji i ne želimo dopustiti da se Austrija suoči s istom situacijom u kojoj smo bili 2015. godine", izjavio je Bezdeka podsjećajući na veliki migrantski val koji je tada prouzročio ogromne probleme državama-članicama Europske unije, ali i drugim zemljama na migrantskoj ruti.
Fahrudin Solak, ravnatelj Uprave civilne zaštite Federacije BiH, kazao je kako je austrijska donacija dobro došla, a najavio je i kako će se u funkciju staviti i svi kapaciteti koje ima BiH.
>>>Zatvaranje granica: Italija odbija primiti brod s migrantima
"Postavit ćemo onoliko šatora koliko je potrebno na odgovarajućim lokacijama", kazao je Solak najavivši da će u centrima koji se uspostave biti postavljeni i dodatni kontejneri te cisterne za vodu.
Murveta Džaferović, pomoćnica ministra sigurnosti BiH zadužena za pitanje migracija kazala je kako je Unsko-sanska županija trenutačno najveće žarište problema ilegalnih migracija.
Posljednji podaci policijskih agencija u BiH su kako je u tu zemlju od početka godine iz Srbije i Crne Gore ušlo nešto više od 7900 migranata.
Vlasti Unsko-sanske županije procjenjuju kako ih tamo trenutačno boravi gotovo 4000, od čega u samom Bihaću oko 2800.
Unatoč opetovanim najavama još uvijek nije uspostavljen centar za smještaj migranata u tom dijelu BiH, a u Bihać je zbog konačnog dogovora tijekom dana otputovao ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
>>>Albanska veza: Raste broj migranata na novoj balkanskoj ruti
Njegova pomoćnica Džaferović u Sarajevu je novinarima potvrdila kako će jedan od centara definitivno biti u napuštenom objektu "Agrokomerca" kod Velike Kladuše, dok je kao druga lokacija predviđen hotel "Sedra" kod Cazina.
Pojasnila je kako su napušteni pogoni "Agrokomerca" u procesu osposobljavanja za prihvat migranata već dva mjeseca, no naknadno se pojavio problem jer je Europska unija kao potencijalni donator zatražila drugu lokaciju i stoga je sada predložen i hotel "Sedra".
Na pitanje je li problem to što je "Agrokomercov" objekt blizu granice s Hrvatskom, Džaferović je kazala kako se iz tog razloga odustalo od dvije ranije predložene lokacije koje su bile znatno bliže granici.
>>>‘Obranimo Europu’: Identitarijanci unajmili brod za progon migranata
Onaj kod Velike Kladuše, koji je konačno odabran, od granice s Hrvatskom udaljen je šest do osam kilometara, što u BiH smatraju prihvatljivim, pojasnila je pomoćnica ministra sigurnosti BiH.
Kurz: Europa bez unutarnjih granica može biti samo uz funkcionalnu vanjsku granicu
Europa bez unutarnjih granica može postojati samo ako postoji funkcionalna vanjska granica, izjavio je u četvrtak u Beču austrijski kancelar Sebastian Kurz.
"Naš je cilj Europa bez unutarnjih granica. Mislimo da će Europa bez unutarnjih granica biti moguća u budućnosti ako postoji funkcionalna vanjska granica", rekao je Kurz na konferenciji za novinare u Beču, dodajući da je stoga "nažalost" i dalje potreban nadzor na granici između Austrije i Slovenije.
>>>Plenković: U Hrvatskoj neće biti kontroliranih centara za prihvat migranata
Austrija, koja je s 1. srpnja preuzela rotirajuće predsjedništvo EU-a, kao svoj prvi prioritet je stavila pitanje migracija, pri čemu se zauzima za jačanje borbe protiv ilegalnih migracija, što znači jačanje kontrola na vanjskim granicama. Kurz je rekao da treba jačati schengensku granicu, ali "granice našeg kontinenta, posebice u Sredozemnom moru". "Važno je da imamo zajednički cilj, što je tijekom proteklih godina bilo teško postići. Fokus je bio na distribuciji tražitelja azila, a sada govorimo o jačanju vanjskih granica, što je pozitivna promjena", kaže Kurz, dodajući da je potrebno ojačati Frontex, koji bi trebao već do 2020. godine imati 10 tisuća pripadnika.
Austrijski dužnosnici ističu da ne žele biti "predsjedništvo koje će se baviti samo jednom temom", to jest migracijama, što je očito odgovor na kritike da su jedno od pitanja koje zauzima visoko mjesto u nacionalnoj politici podigli na europsku razinu.
Slogan austrijskog predsjedništva je "Europa koja štiti". Kancelar Kurz ističe da je prvi prioritet sigurnost i borba protiv ilegalnih migracija, što uključuje jačanje nadzora na vanjskim granicama.
>>>Mađarska usvojila ‘Stop Soros’ zakon, kažnjavat će se pomaganje migrantima
Što se tiče spornih kvota za raspodjelu azilanata po zemljama članicama, Kurz kaže da je Austrija uvijek bila "skeptična oko tih kvota jer nema jamstva da će to funkcionirati".
Pitanje obvezujućih kvota glavna je prepreka za reformu europskog sustava azila, jer mu se protivi više zemalja, a najglasnije su članice Višegradske skupine - Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka.
Nitko od od austrijskih dužnosnika ne želi ekspicitno reći da je koncept obvezujućih kvota zapravo mrtav, a već neko vrijeme izgleda da bi taj prijedlog mogao biti uklonjen s pregovoračkog stola.
Osim migracija, Austrija će se tijekom svog 6-mjesečnog predsjedanja zauzimati za jačanje perspetkive zemalja jugoistočne Europe, jer će "Europa biti kompletna tek kada te zemlje uđu Europsku uniju".
>>>Macron i Merkel dogovaraju vraćanje migranata u zemlje u kojima su ušli u EU
Austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl kaže da ne voli izraz "zapadni Balkan" i da preferira naziv jugoistočna Europa, jer ona bolje ocrtava činjenicu da su to europske zemlje.
Ona je u razgovoru s novinarima u srijedu oštro osudila Francusku, jednu od najglasnijih protivnica daljnjeg proširenja. "Još od 1980-tih godina, stalno se govori - najprije treba produbiti, pa tek onda širiti EU. Sada to Francuska ponavlja, ali se nije tako ponašala kada je snažno zagovarala ulazak Španjolske, Portugala i Grčke 80-tih godina", rekla je Kneissl.
Jedna od vrlo važnih tema kojom će se austrijsko predsjedništvo morati baviti je i Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Europska komisija i dio zemalja članica žele da se dogovor oko sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna postigne prije izbora za Europski parlament, krajem svibnja sljedeće godine, što je vrlo ambiciozno, s obzirom na to koliko su znale trajati rasprave o tom pitanju ranijih godina. Austrijsko predsjedništvo je zadnje puno predsjedništvo prije europskih izbora.
>>>Strache: Treba razmisliti o slobodi kretanja radnika u EU
Austrijski vice-kancelar Heinz-Christian Strache, čelnik desne Slobodarske stranke Austrije (FPO), koalicijskog partnera Kurzove Austrijske narodne stranke (OVP), kaže da je vlada svjesna svoje odgovornosti tijekom predsjedanja i da Austrija želi biti "graditelj mostova" u približavanju stajališta zemalja članica, kao i između EU-a i zemalja jugoistoka Europe. Dodao je da "treba biti iskren i reći da Turska ne može biti članica EU-a".
Strache je rekao da EU ne želi trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama i da će pokušati smanjiti napetosti između Bruxellesa i Washingtona.
>>>Merkel i Kurz slažu se da zemlje Zapadnog balkana trebaju imati europsku perspektivu
Što se tiče pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU-a, kancelar Kurz je rekao da bi u slučaju da se ne postigne sporazum, trebalo nastaviti pregovore kako bi se izbjegao "tvrdi Brexit", što znači izlazak Velike Britanije iz jedinstvnog tržišta i carinske unije, Britanska vlada se zauzima za "tvrdi Brexit", ali upravo to zadaje najviše glavobolje pregovoračima, u prvom redu zbog granice na irskom otoku, a i zbog otpora poslovnog sektora.