U Hrvatskoj gospodarskoj komori u ponedjeljak je održana sjednica Poslovnog vijeća za poslovnu suradnju s Ruskom Federacijom na kojoj je sudjelovao veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov. Na sjednici je također predstavljeno i novo rukovodstvo Vijeća, novi predsjednik Marinko Došen te godišnji plan.
Predsjednik HGK Luka Burilović rekao je u uvodu kako Vijeće već devet godina radi na promicanju dobrih odnosa između Hrvatske i Ruske Federacije.
- Zbog sankcija postoje ograničenja i prepreke, ali mi moramo, unatoč sankcijama jačati gospodarske odnose i suradnju. Biznis mora biti most i kanal dijaloga, posebno u vremenu političkih napetosti. Upravo tu ulogu će imati i Vijeće koje je danas predstavljeno. Cilj nam je pronaći cjelokupna rješenja, uvidjeti probleme i otvoriti nova tržišta. Tržište Ruske Federacije je veoma zahtjevno, ali i sklono Hrvatskoj te su vrata tog tržišta otvorena za hrvatske tvrtke bez obzira na sankcije. Posebnu pozornost treba dati sektorima energetike, građevinarstva, farmacije, turizma i prehrambene industrije jer su to najznačajniji sektori gdje se suradnja može odvijati – kazao je u uvodu Burilović.
Brojke pokazuju da su se odnosi između država stabilizirali i da trgovinska razmjena polako raste. Tako je u 2017. godini ukupna robna razmjena s ruskim tržištem iznosila 540 milijuna dolara, što je na istoj razini kao i 2016. godine, dok je ukupna robna razmjena za jedanaest mjeseci prošle godine iznosila 601 milijuna dolara, što je porast od 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
- Cilj je vratiti se na razmjenu iz 2012. godine kada je ona iznosila više od dvije milijarde dolara – zaključio je Burilović.
Velika konkurencija u Rusiji
Veleposlanik Rusije Anvar Azimov je rekao kako smatra da će ovo Vijeće biti od izrazite pomoći hrvatskim tvrtkama.
- Neću govoriti o sankcijama jer one donose pad našim odnosima, a mi moramo naučiti razvijati te odnose bez obzira na sankcije, jer se one, kao što znamo, produljuju svakih šest mjeseci i ne znamo kada će biti uklonjene. Rusko gospodarstvo ima gubitak od 50 milijardi eura zbog sankcija, dok su zemlje EU izgubile i do 200 milijardi eura. Potencijali suradnje su veliki, a mi trenutno koristimo oko 50 posto te suradnje. Bez obzira na sankcije, uzmemo li u obzir plin i naftu, mi smo u 2017. godini isporučili više od 2,5 milijardi kubnih metara plina Hrvatskoj. Mi ćemo to i nastaviti činiti bez obzira na naše političke ciljeve. Naš stav prema politici na Balkanu je jednostavan, bez obzira na to što je Hrvatska u EU, mi i dalje moramo razvijati naše odnose na zadovoljstvo obje zemlje – rekao je Azimov.
Dodao je da na ruskom tržištu vlada velika konkurencija, ali i da će se učiniti sve da bi se izvoznicima koji ulaze na to veliko tržište pomoglo.
- Svi se trudimo da se poveća izvoz iz RH u Rusiju, ali i obratno. Mi smo spremni investirati u Hrvatsku, ali na žalost ne uspijevamo to uvijek, ne zbog Rusije, već zbog nekih vaših strateških partnera koji smatraju da je povećanje udjela Rusije u energetskom sektoru nepoželjno. Nadamo se da će dobra volja koja vlada između poduzetnika preći i u političke sfere i da situacija s Krimom i Ukrajinom neće utjecati na naše odnose - zaključio je Azimov.
Svaka hrvatska tvrtka ima priliku pronaći nišu na ruskom tržištu
O poslovanju u Rusiji detaljnije je govorio Marinko Došen, novi predsjednik Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom i predsjednik Uprave AD Plastik, tvrtke s 25 godina iskustva na ruskom tržištu, koja tamo ima dvije tvornice s 800 radnika i na ruskom tržištu ostvaruje četvrtinu svojih ukupnih prihoda (45 milijuna eura)
- Svaka hrvatska tvrtka ima priliku pronaći nišu na ruskom tržištu od 150 milijuna kupaca. Najkvalitetniji način rada je da lokalizirate svoje poslovanje tamo i tako izbjegnete eksterne političke utjecaje koji gospodarstvenicima ne idu na ruku - naglasio je Došen i dodao kako je osobno veliki zagovornik industrijalizacije našeg gospodarstva jer smatra da industrija mora imati veći udio u našem BDP-u.
Kristijan Sabo iz Podravke je istaknuo da na tržištu Rusije i istočne Europe uprihode oko 300 milijuna kuna i da se nada da će taj iznos dodatno rasti, dok je član Uprave Končara Stjepan Dragičević izjavio kako su oni već dugi niz godina prisutni na ruskom tržištu, ali da im je prodaja tamo u posljednjih nekoliko godina osjetno pala, s 10 milijuna eura na 10 milijuna kuna, pa se stoga okreću nekim novim tržištima.
O radu Predstavništva HGK u Moskvi govorio je direktor predstavništva Jakov Despot, kazavši kako usklađuju svoje poslovanje s radom brojnih hrvatskih i ruskih institucija kako bi što bolje ispunili potrebe poduzetnika.
- Ove godine smo uz suradnju s Sberbankom omogućili umrežavanje naših tvrtki s njihovim klijentima kojih ima preko 110 milijuna. Otvorit ćemo bazu podataka preko koje će se moći pretraživati potencijalni partneri ne samo u Rusiji, već i u drugim zemljama - rekao je Despot.
Fokus na višemilijunske gradove
Nakon sjednice Poslovnog vijeća održan je seminar „Kako uspješno poslovati na ruskom tržištu“, na kojem su prezentirani opći uvjete poslovanja za EU tvrtke na ruskom tržištu.
Na seminaru je rečeno kako je Rusija veoma specifično tržište te da se što se izvoznika tiče, trebaju fokusirati na višemilijunske gradove. Rečeno je kako svaka regija u Rusiji ima različite interese što se gospodarstva tiče, te da treba obratiti pozornost i na vremenske zone, što utječe na putovanje robe kroz Rusiju. Za primjer su dali Moskvu, gdje roba iz EU putuje oko deset dana, dok se za sve ostale istočnije gradove, vrijeme dostave povećava, na što poduzetnici trebaju računati.
Tatiana Koldašova, direktorica KastomRus certifikacijske kuće, okupljenim poduzetnicima opisivala je procese otvaranje webshopa u Rusiji te svih zakonitosti koje treba poštivati. Među njima je i otvaranje podružnica ili ureda.
- Na kraju, svi koji se odluče na poslovne poduhvate u Rusiji moraju razumjeti sve rizike, zatim pripremiti sve dokumente te pronaći kanale prodaje – zaključila je Koldašova.