Hrvatskoj treba konkretna vizija o tome gdje želi biti 2030. ili 2040. godine, ali se problemima koji muče gospodarstvo treba pozabaviti odmah. Za to je potreban otvoren i konstruktivan dijalog između gospodarstvenika koji će ukazati na probleme s kojima se susreću i predložiti rješenja i države, koja mora stvoriti zakonodavni okvir kojim će riješiti probleme, a ne stvoriti nove, zaključeno je na sjednici Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra.
Gospodarsko vijeće strateško je tijelo Visokog učilišta Algebra u čijoj je nadležnosti briga o što boljem povezivanju ključnih gospodarskih subjekata s obrazovnim procesima, odnosno konstantno unapređivanje studijskih programa računarstva, multimedije i digitalnog marketinga u skladu s budućim potrebama tržišta rada. Prošli četvrtak, Gospodarsko vijeće održalo je svoju 11. sjednicu, na kojoj je posebna gošća bila potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Republike Hrvatske, Martina Dalić.
Među članovima Gospodarskog vijeća, koji su nazočili sjednici, bili su predstavnici vodećih hrvatskih tvrtki koje zapošljavaju digitalne stručnjake te koje kroz sudjelovanje u Gospodarskom vijeću omogućavaju dvosmjerni dijalog između gospodarstva i Algebre kao institucije čiji cilj je izgraditi profesionalce iz područja računarstva, informatike i digitalnog marketinga, koji se što brže i što učinkovitije mogu uključiti u radne izazove i procese u suvremenim organizacijama.
Dugoročna vizija
Upravo je o izazovima s kojima se tvrtke, ali i Hrvatska u cijelosti susreću na globalnom tržištu, govorio u uvodnom dijelu Ivan Barać, član izvršnog poslovodstva Ericssona Nikole Tesle. “Ne moramo biti pametniji od ostatka Europe. Samo moramo primijeniti već poznate prakse. Međutim, mi u Hrvatskoj nemamo dugoročnu viziju što želimo postići do 2030. ili 2040. godine i kako ćemo ravnopravno sudjelovati na jedinstvenom digitalnom tržištu Europe. Trebali bismo zajedno napraviti viziju koja će biti dugoročnija od životnog vijeka jedne vlade ili čak našeg životnog vijeka”, istaknuo je u svojoj prezentaciji Barać te dodao kako, među ostalim, nedostaje i kvalitetnih pravnika koji bi tu viziju pretvorili u zakonski okvir u kojem bi se gospodarstvo moglo razvijati.
“Hrvatski IT sektor bilježi izvrsne rezultate i lijepo je kad jedna mala zemlja izvozi znanje i skupo ga naplaćuje. No, problem je nedostatak ljudskih potencijala. Hrvatske tvrtke će samo u ovoj godini oglasiti gotovo 3.000 novih digitalnih radnih mjesta, dok je najbliža procjena da iz sustava visokog obrazovanja, područja računarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija izlazi tek 1.500 ICT stručnjaka na tržište rada. Problem je što ne možete od nekoga napraviti inženjera ako on to ne želi ili nije spreman, unatoč privlačnosti interesantnog radnog mjesta i izvrsnoj plaći”, naglasio je dr. sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra. Dodao je kako će se u bliskoj budućnosti Hrvatska suočiti s još jednim problemom – nedostatkom djece i mladih koji će uopće upisivati škole i studije, predimenzionirani sustav će predstavljati sve veći problem.
“Hrvatskoj ne nedostaje kapaciteta u institucijama, već stvarnog interesa među mladima. ICT sektor, unatoč svim prednostima, u prosjeku ne privlači najbolje učenike, a što se vidi i po analizi Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Po prosječnim ocjenama upisanih daleko ispred su npr. studiji farmacije, logopedije, biologije ili stomatologije. Razlog tome je zasigurno i činjenica da tek 10 posto mladih 15-godišnjaka ima želju postati inženjer u bilo kojoj grani tehnologije.”, istaknuo je Balković.
Propust za propustom
Potpredsjednica Dalić složila se kako je potrebno pitanje IT industrije i tehnologije podići na razinu prioriteta u Vladi. “Postoji odlučnost i upornost, a tu je i podrška Vlade te premijera Plenkovića, da našu energiju usmjerimo na stvaranje boljeg zakonodavnog okvira, koji će obuhvatiti i djelokrug rada IT industrije”, istaknula je ministrica Dalić.
“Sa svakom novom vladom propuštamo raditi male korake koji bi mogli pomoći u razvoju gospodarstva, a fokusiramo se na izradu raznih strategija. Zašto dok smišljamo strategije ne radimo na onim malim stvarima koje se relativno jednostavno mogu promijeniti”, pitala je Tajana Barančić, predsjednica CISExa, spominjući pritom probleme koji muče izvoznike softvera, poput porezno priznatih terenskih dodataka koji su apsolutno nerealni, besmislene obaveze fiskalizacije Internet trgovina čije transakcije se obavljaju putem kreditnih kartica, nepostojanja Državne potpore za istraživačko-razvojne projekte te neuvrštavanja ICT djelatnosti kao vertikalne teme u Strategiji pametnih specijalizacija.
‘‘Sve manje kvalitetnih ljudi‘‘
Zoran Šimunić, član Gospodarskog vijeća i direktor informatike PBZ-a, govoreći o tim malim, ali značajnim stvarima, postavio je pitanje iz kojeg razloga se primjerice mnoge stvari poput putnih naloga moraju još uvijek potpisivati na papirima, a ne smiju se obrađivati kroz IT rješenja, čime jako gubimo na efikasnosti i propuštamo prilike automatizacije procesa.
„Zbog činjenice da je na tržištu sve manje kvalitetnih ljudi, prisiljeni smo spuštati kriterije prilikom zapošljavanja, ali moramo ulagati znatno više vremena i novca u dodatno interno školovanje što nas prilično koči u poslovanju, ali i čini nas nekonkuretnijim.“, izjavio je Ante Mandić, predsjednik uprave IN2 grupe, informatičke tvrtke koja zapošljava 650 ljudi. Na njegovu opasku nadovezao se i Gjuro Korać, kreativni direktor Nivasa, agencije koja se bavi kreiranjem digitalnih strategija tvrtki te razvojem on-line prisutnosti organizacija: “Ne smije se zanemariti činjenica da ima sve više hrvatskih tvrtki iz digitalne branše koje, upravo zbog ovoga u kombinaciji i s povoljnijim poreznim politikama, počinju razmatrati premještanje svojih operacija u zemlje kao što su Bugarska ili Rumunjska. Znamo što odljev ‘pametnih‘ radnih mjesta znači za malu ekonomiju kakva je Hrvatska.“
Krešo Perica, iz IBM-a, ukazao je na probleme iznimno restriktivnog sustava zapošljavanja stranih visokoobrazovanih stručnjaka koji bi željeli doći u Hrvatsku iz zemalja izvan EU, a koji nas u ovom trenutku koči. „S druge strane nedostaje nam i strateški pristup dovođenju stranih studenata tj. brendiranju Hrvatske kao zemlje u kojoj je poželjno studirati.“ Ida Pandur, izvršna direktorica kreativne i tehnološke agencije ENTG spomenula je veliki problem studenata koji su prilično nezainteresirani za horizontalnu mobilnost između tehnoloških i društvenih studija, a koje se i kroz sustav ne potiče na interdisciplinarnost te time ostaju zakinuti u širini razmišljanja na budućim radnim mjestima.
Potencijal zapošljavanja 50,000 ljudi
Predsjednik upravnog vijeća Algebre, Hrvoje Balen, istaknuo je kako hrvatski ICT sektor prema rastu izvoza i poslovnih prilika ima potencijal zapošljavati i do 50.000 ljudi, čime bi preskočio mnoge industrijske grane poput prehrambene ili metalske, no obrazovna politika, neiskorištavanje kvota u svim akreditiranim studijskim programima, niska stopa završavanja tehničkih studija, višegodišnje zanemarivanje prekvalifikacija za ICT sektor i odlazne migracije profesionalaca postavljaju pred Vladu imperativ da se s ovim sektorom treba početi baviti.“
„Iluzorno je očekivati da Ministarstvo gospodarstva može samo donijeti zakonske okvire koji će adresirati probleme ICT industrije i jasno je da je stanje u ekonomiji rezultat napora više resora. Nije nam problem uspostaviti i još jednu koordinaciju Vlade, koja bi se bavila digitalnim sektorom, međutim činjenica je da moramo početi rješavati probleme, jedan po jedan. Ova vlade nakon dugo vremena možda ima šansu da ključni ljudi koji se u njoj bave gospodarstvom profunkcioniraju kao tim“, istaknula je na kraju sjednice potpredsjednica Dalić.
Sudionici sjednice Gospodarskog vijeća na kraju su zaključili kako je nužno odmah početi rješavati jedan po jedan problem koji koče digitalnu transformaciju i razvoj IT industrije, ali i kako bi suradnja obrazovnog i digitalnog sektora sa središnjom državom mogla pomoći da se adresiraju najveći problemi i to ne samo u ovom sektoru, već i u drugim gospodarskim granama koje su „human intensive“ tj. u čijem proizvodu ili usluzi intelektualni kapital čini iznadprosječni udio.