Bazeni radne snage: Gdje poduzetnici mogu hvatati buduće stručnjake

Presušene bazene radne snage u Hrvatskoj moguće je napuniti za IT-ovce, pod uvjetom da se obrazovni sustav uskladi s potrebama i stanjem na tržištu rada te da u stvaranju potencijalnih kadrova sudjeluje lokalna zajednica i potencijalni poslodavci.

Dobrim dijelom zahvaljujući podršci lokalnih vlasti, Bjelovar se tako pozicionirao kao ‘inkubator‘ kvalitetnih IT kadrova. U gradu već godinama postoji Tehnološki park, gradski prostori ustupljeni su IT tvrtkama na besplatno korištenje, a suradnja Veleučilišta s tvrtkama poput najbrže rastuće IT firme Serengeti njihovim polaznicima pruža priliku da po završetku, pa čak i tijekom školovanja rade na projektima koji nimalo ne zaostaju za onima najvećih svjetskih kompanija.

Širenje Serengetijevog poslovanja na Bjelovar dosad je stvorilo dvadeset novih radnih mjesta, dok bi ih do kraja ove godine trebalo biti još desetak. Potragu za radnicima proširili su i na Varaždin, još jedno jako IT središte, gdje su, uz pomoć Fakulteta organizacije i informatike, dosad zaposlili sedam ljudi. Na taj način mladim stručnjacima omogućava se da rade u vrhunskim sustavima bez da se moraju seliti u inozemstvo, pa čak ni iz manjih mjesta u Zagreb.

Tim putem kreće i Osijek, gdje je udruga Osijek Software City dogovorila suradnju s Ekonomskim fakultetom s ciljem promoviranja developerstva kao struke, kasnije i zapošljavanja studenata u nekoj od lokalnih IT firmi. Sličnu strategiju, koja uključuje stipendiranje najdarovitijih polaznika, koriste i brojne kompanije (Rockwool Adriatic, Valamar, Comping...), banke (Erste), pa čak i domaće i strane institucije kao što su HANFA ili njemački parlament.

Osim programa koji spremaju za zanimanja budućnosti, na hrvatskim veleučilištima, u manjoj mjeri i sveučilištima, sve je više i onih koji bi trebali popuniti barem neke rupe na tržištu rada. Tako veleučilišta u Bjelovaru i Karlovcu nude stručne studije sestrinstva i ugostiteljstva, studije s područja turizma, među kojima su sve popularniji mediteranski turizam i vinarstvo, pronaći ćete na gotovo svim veleučilištima i visokim školama u gradovima uz obalu, dok se vukovarsko veleučilište opredijelilo za, u hrvatskim obrazovnim ustanovama, relativno slabo zastupljenu fizioterapiju. Sveučilište u Rijeci, pak, reagiralo je na rastući deficit radnika na području logopedije pa od jeseni pokreće preddiplomski dvogodišnji studij koji će primati trideset studenata.

Oko punjenja bazena radne snage sve se više angažirala i Vlada, točnije Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. U sklopu projekta ‘Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima‘ koji kroz Europski socijalni fond provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u razdoblju od 2016. do 2018. godine osigurano je 62,1 milijuna kuna namijenjenih za oko sedam tisuća učeničkih stipendija. U fokusu tog projekta su deficitarna zanimanja, a učenicima koji se odluče školovati za njih stipendija će se od iduće školske godine povećati s dosadašnjih 9.000 na 18.000 kuna, odnosno 1.500 kuna mjesečno. Ovakvi programi doveli su do porasta broja učenika koji biraju strukovne škole pa ih je trenutno 73 posto u odnosu na prošlogodišnjih 67 posto.