Gledateljima hrvatskih televizija, posebno onih komercijalnih, stvarno bi se moglo učiniti da žive u legendarnoj komediji ‘Beskrajni dan‘. Epizode ‘Prijatelja‘ po svemu sudeći će se zauvijek emitirati na Doma TV-u, RTL 2 i RTL Kockica nebrojeno puta su ‘odvrtili‘ sve epizode ‘Mućki‘ ili ‘Malcolma u sredini‘ i ne pokazuju naznake posustajanja, a trendu vječnog repriziranja polako, ali sigurno priključuje se i Hrvatska televizija na kojoj neke dokumentarne ili igrane filmove prikazuju toliko često da imate priliku ‘obnoviti gradivo‘ na mjesečnoj, ako ne i tjednoj bazi.
Stanje je podjednako zbunjujuće i s takozvanim premijerama ili novim epizodama – tim titulama na hrvatskim se malim ekranima redovno najavljuju serije koje za inozemstvom kasne dvije do tri sezone, dok urednici programa ‘premijerama‘ nerijetko znaju nazivati čak i filmove stare dvadesetak godina.
>>>HRT s 29,2 posto u drugoj skupini najgledanijih televizija članica EBU
Zakon o elektroničkim medijima jasno navodi kako ‘repriziranje svake radijske ili televizijske emisije mora biti jasno označeno u skladu s tehničkim mogućnostima‘, dok način označavanja repriza emisija pobliže određuje Vijeće za elektroničke medije. Prema članku 22. stavak 1 Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, ‘pod reprizom se smatra ponovno objavljivanje programa nakon perioda od sedam dana‘, dok stavak 5 istog Pravilnika regulira način označavanja repriza i to tako ‘da se svaku reprizu kod koje je od premijernog objavljivanja proteklo manje od dvanaest mjeseci označava slovom ‘R‘ prilikom svake najave, kao i u rasporedu programa na teletekstu, elektroničkom programskom vodiču, webu i drugim oblicima komuniciranja‘. Isti zakon propisuje i novčane kazne u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna, no sankcije se u praksi gotovo nikada ne primjenjuju.
- Tijekom 2017. i 2018. godine nisu izricane sankcije koje bi bile u neposrednoj vezi s označavanjem repriza. Agencija za elektroničke medije ne može utjecati na to koje će konkretno emisije (serije) nakladnik prikazivati jer pružatelji medijskih usluga samostalno oblikuju programsku osnovu medija i snose odgovornost za objavljivanje programa. Dakle, emitiranjem repriznih programskih sadržaja nakladnici ne krše odredbe Zakona o elektroničkim medijima, budući da dopušteni broj repriza nije definiran tim zakonom. Agencija za elektroničke medije nije u mogućnosti utjecati na uređivačku politiku nakladnika, sve dok nakladnik poštuje odredbe Zakona o elektroničkim medijima i citiranog Pravilnika o zaštiti maloljetnika koje se odnose na označavanje repriza, objasnio nam je Josip Popovac, predsjednik Vijeća za elektroničke medije.
>>>DZS: Televizije više reprizirale program u 2016.
Čitava priča možda bila bi donekle transparentnija kada bi hrvatske televizijske postaje imale obavezu u svojim godišnjim izvješćima navesti koliko njihovog programa otpada na reprizne sadržaje. To se, međutim, u skoroj budućnosti neće dogoditi pošto takva zakonska obveza ne postoji, a nije propisana ni Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama Europske unije kojom se usklađuju nacionalna zakonodavstva.
Drugim riječima, čini se da ćemo neke emisije na našim malim ekranima gledati zauvijek, čak i bez onog ‘R‘ u desnom gornjem kutu.