Richard H. Thaler, profesor na Sveučilištu u Chicagu ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju zahvaljujući rasvjetljavanju problema o tome kako ljudske slabosti, poput nedostatka racionalnosti i samokontrole u konačnici mogu utjecati na tržište.
Thaler je i jedan od začetnika teorije o bihevioralnim financijama, te je inkorporirao psihički realne pretpostavke u analizi ekonomskog odlučivanja, piše Bloomberg.
Istražujući posljedice ograničene racionalnosti, društvene preferencije i nedostatak samokontrole dokazao je kako ta ljudska osobina sustavno utječe na pojedinačne odluke kao tržišni ishod.
>>>U fokusu Nobelove nagrade za mir borba protiv atomskog oružja
Thaler je razvio teoriju ‘mentalnog računovodstva‘ kojom objašnjava kako ljudi donose financijske odluke stvaranjem zasebnih računa u svojim mislima, s naglaskom na skupni učinak.
Njegovo istraživanje o pravednosti pokazalo je kako zabrinutost potrošača može utjecati na prestanak podizanja cijena u razdobljima visoke potražnje, no ne i u uvjetima visokih troškova. Istaknuo je problematiku kratkoročnih iskušenja, što je razlog zašto mnogi ljudi ne uspijevaju u planiranju i štednji za starost.
Thalerov opus uključuje uvide o načinima na koje ograničena racionalnost, društvene preferencije i nedostatak samokontrole utječu na odluke koje rezultiraju tržišnim ishodima.
>>>‘Biološki sat’ američkim znanstvenicima osigurao Nobela
Njegov najpoznatiji rad pod nazivom Nudge, kojeg je napisao u suradnji s Cass R. Sunsteinom, istražuje koncept rješavanja društvenih prepreka bihevioralne ekonomije. Njegove ostale knjige su ‘Kvazi-racionalna ekonomija‘, ‘Pobjednikovo prokletstvo: Paradoksi i anomalije gospodarskog života‘, te ‘Prednosti bihevioralnih financija‘.