Godina bez iluzije podnaslov je koji ste odabrali za poslovnu 2015. godinu i on definira sve. Bit će očekivano teška i u vezi s tim slažu se svi. Kriza i dalje traje, a gospodarstvo pada prema dnu, koje još nismo dotakli.
Mjere koje je do sada poduzela Vlada uglavnom su kozmetičke te nisu jače pridonijele smanjenju neravnoteže između javne potrošnje i realne ekonomije. Imamo paradoks da se u javnoj potrošnji još uvijek zapošljava, a u realnoj ekonomiji, koja stenje pod pritiskom fiskalnog i parafiskalnih nameta koji se i dalje množe svakodnevno, ostaje bez posla. Tako vidimo da našu administraciju ne plaćaju više samo porezni obveznici nego i vjerovnici. Javni dug raste i približava se iznosu od oko 80% BDP-a, što zabrinjava, kao i deficit od dvanaestak milijardi kuna u proračunu za 2015. godinu, koji će doživjeti minimalno dva rebalansa.
U parafiskalnom grmu leži zecU 2015. godini, s obzirom na to da je izborna, ne očekujem snažne rezove na rashodovnoj strani proračuna ni korake za rasterećenje gospodarstva, a bez toga se gospodarstvo neće pokrenuti, pa ćemo i dalje imati pad BDP-a i deficit u proračunu veći od onog koji EU-komisija dopušta. Već sam davno u jednom intervjuu rekao da se gospodarstvo ne potiče deklamacijama, nego stvaranjem klime u kojoj se omogućava oplodnja kapitala, odnosno što brži povrat uloženog novca. Na tom su nas putu ometali loša administracija, korupcija, organizirani kriminal, a i cijena kapitala nije bila konkurentna. Neke od tih problema Vlada je riješila, ali zbog velike porezne presije i parafiskalnih davanja, kojih je oko 400, teško se postiže profitabilnost poslovanja. U tom grmu leži zec. Turizam i izvozno orijentirana poduzeća pokazali su put kojim bi poduzetnici trebali krenuti. Da izađemo iz krize i njezinih posljedica potrebno je, kao što sam već rekao, pokrenuti gospodarstvo, što znači stvoriti uvjete za oplodnju kapitala. To je prije svega smanjenje poreza, parafiskalnih davanja i administracije na državnoj i lokalnoj razini te uvođenje boljega radnog zakonodavstva. Da bi se smanjili porezi, potrebno je najprije restrukturirati državu, tj. smanjiti broj županija i općina ili jednostavno državu voditi kao jednu veliku županiju s dodanim potrebnim atributima. Osim toga potrebno je restrukturirati državna i javna poduzeća, koja su ili gubitaši ili imaju premalu profitabilnost. Profit tih poduzeća, koja su uglavnom monopolisti, treba uplaćivati u proračun i smanjivati porez poduzećima u realnom sektoru. Ne znam zašto to nije do sada učinjeno, ali trebalo bi hitno privatizirati sve što se može osim nekih resursa poput šuma, vode, energetike i slično, ali i njih treba restrukturirati i privesti profitabilnosti. Također, svu državnu imovinu dati pod koncesiju ili privesti u funkciju stvaranja nove vrijednosti.
Ostatak komunizma u glavamaPolitika se uglavnom bavi problemom kako ostati na vlasti. U zemljama zreloga kapitalizma vlada ostaje na vlasti ako raste njezino gospodarstvo i ako je njezina valuta jača u odnosu na druge zemlje, odnosno ako se njezina konkurentnost povećava. Ako se to ne dogodi, onda je vlada loša te na sljedećim izborima prolazi konkurencija s novom politikom. U principu svaka vlada poduzima sve korake za jačanje gospodarstva, jer ono financira sve i temelj je svake države. Mislim da je u zadnje vrijeme shvaćeno što znači gospodarstvo, ali još ima ostataka komunizma u pojedinim glavama. Na razini države treba uspostaviti bolje odnose između sindikata, poslodavaca i Vlade. U pojedinim pitanjima od nacionalnog interesa mora se dostići konsenzus. Pritom prije svega mislim na radno zakonodavstvo. Kod nas je teže riješiti se lošeg radnika nego razvesti se od supružnika. Potrebno je lako zaposliti dobrog, ali i lako otpustiti lošeg radnika! Nitko nije toliko glup da opusti dobrog radnika, jer dobar je radnik zalog uspjeha i konkurentnosti. Od svih političara, u zadnje dvije godine najviše interesa za gospodarske probleme pokazao je predsjednik Josipović i to posebno cijenim. Mogao bi biti primjer svima.
Pogubne zakašnjele reakcije U 2015. godini očekujemo znatno povećanje prometa, a naročito u Bugarskoj i Poljskoj. Nakon preuzimanja tvrtke Navo i stvaranjem Navo-Orbica planiramo porast prometa u Poljskoj s 216 na 250 milijuna eura. U Bugarskoj očekujemo također veliki rast od oko 60 milijuna eura, a u drugim državama (njih 17 ukupno) očekujemo rast do tri posto. U proteklim godinama posvetili smo se konsolidiranju svoje bilance, pa to radimo pod kontrolom PWC-a, jednog od četiri svjetska revizora. Također dosta vremena posvetit ćemo ujednačavanju softvera na razini Grupe, kako bismo poboljšali kontroling i ubrzali reakcije na tržišne promjene, koje su postale svakodnevne. Svaki se dan u svijetu događaju nova preuzimanja i stečajevi, pa zakasnjela reakcija može rezultirati gubitkom pozicije na tržištu ili čak bankrotom.