Proces razduživanja stanovništva u Hrvatskoj intenzivirao se tijekom 2012., a hrvatska će se kućanstva i u 2013. razduživati kod banaka u uvjetima očekivanog nastavka pada zaposlenosti i realnih plaća, predviđaju analitičari Hrvatske narodne banke.
Produljena recesijska kretanja u 2012. ogledaju se i u jačanju negativnih trendova na tržištu rada, ponajprije u intenzivnijem padu zaposlenosti i realnih plaća u uvjetima povišene inflacije. Slične se tendencije očekuju i tijekom većeg dijela ove godine pa će slaba osobna potrošnja kućanstava zadržati potražnju za kreditima na niskoj razini, navode analitičari središnje banke u publikaciji ‘Financijska stabilnost‘.
Dodaju kako i neizvjesnost oko poreznog opterećenja stambenih nekretnina također smanjuje potražnju za posebice dugoročnim kreditima. Prema zadnjim podacima HNB-a, ukupni krediti banaka stanovništvu na kraju prosinca 2012. godine iznosili su 126,6 milijardi kuna, što je za 2,1 milijardu kuna ili nominalno za 1,6 posto manje nego u istom razdoblju godine prije.
U ukupnim kreditima građanima s oko 47 posto zastupljeni su stambeni krediti koji su na kraju prošle godine iznosili 59,2 milijarde kuna i bilu su za 405 milijuna kuna manji nego u istom razdoblju prijašnje godine.
Analitičari središnje banke procjenjuju kako će porast rizika nezaposlenosti te smanjenja plaća i dalje pritiskati sposobnost kućanstava da uredno vraćaju dugove, a to bi, zajedno sa zadržavanjem kamatnih stopa banaka na povišenoj razini i uobičajeno visokom izloženošću tečajnom riziku, moglo utjecati na daljnji porast kreditnog rizika banaka u segmentu kreditiranja stanovništva.
Proces razduživanja stanovništva intenzivirao se tijekom 2012. pa se zaduženost kućanstava do kraja rujna smanjila ispod razine od 40 posto BDP-a. Smanjenje zaduženosti ponajprije se ogledalo u padu izloženosti prema bankama (za 0,8 posto BDP-a), dok je dug kućanstava prema ostalim financijskim posrednicima, koji čini 4 posto ukupnog duga, bio relativno stabilan.
Ukupni dug kućanstava krajem rujna 2012. na godišnjoj je razini pao za 2 posto, odnosno smanjen je za 1,5 posto ako se isključi utjecaj tečaja kune koji je tijekom trećeg tromjesečja blago aprecirao.
Izostanak snažnijega novoga kreditiranja podržao je trend razduživanja kućanstava u 2012. S obzirom na to da ukupan iznos novoodobrenih kredita već dvije godine gotovo stagnira, uz tek manje sezonske oscilacije, dok su otplate postojećih kredita još uvijek relativno stabilne, ukupni se dug kućanstava efektivno smanjuje od sredine 2009. po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,84 posto.
U strukturi novoodobrenih kredita stanovništvu primjetna je tendencija smanjivanja dugoročnog kreditiranja, ali i istodobni porast oslanjanja kućanstava na kratkoročne okvirne kredite.
Ta su kretanja uglavnom potaknuta padom potrošnje, posebno dugoročnih dobara, ali djelomice i izraženijim rastom kamatnih stopa na dulje rokove dospijeća u odnosu na one do godinu dana te lakšom dostupnošću kratkoročnih kredita, posebno minusa po tekućim računima, napominju analitičari središnje banke.
Smanjivanje novoga dugoročnog zaduživanja kućanstava, započeto krajem 2011., prisutno je po svim kategorijama kredita. Tako je krajem rujna 2012. ukupan iznos stambenih kredita prvi put od izbijanja krize smanjen u nominalnim i realnim terminima, za 1,4 odnosno 0,5 posto na godišnjoj razini, Istodobno je pao i iznos ostalih dugoročnih kredita, ali po nešto nižoj godišnjoj stopi, od 0,8 posto.
Osim porasta izloženosti makroekonomskim rizicima, kućanstva su i dalje visoko izložena i rizicima promjene tečaja i kamatnih stopa, s obzirom da je u strukturi ukupnog duga na kraju rujna 75,5 posto svih kredita vezano uz tečaj strane valute, a čak je 92,4 posto kredita odobreno uz kamatnu stopu promjenjivu unutar jedne godine, upozoravaju iz HNB-a.