U četvrtom tromjesečju 2014. započeo je pad udjela tzv. ‘loših kredita‘ u ukupnim kreditima kod banaka u Hrvatskoj, a promjena se može objasniti smanjenjem omjera loših kredita poduzećima i rastom kredita državi, stoji u prvoj ovogodišnjoj publikaciji Hrvatske udruge banka HUB Pregledi, u kojoj se ističe da je pad omjera loših kredita zabilježen prvi put od početka krize.
Ranije objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB), naime, pokazuju da je udio djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem prošle godine iznosio 16,95 posto, odnosno da je od ukupno 279,9 milijardi kuna kredita u toj kategoriji kredita u vrijednosti 47,4 milijarde kuna.
U odnosu na prethodno tromjesječje udio loših u ukupnom kreditima je u četvrtom tromjesečju blago smanjen, za 0,29 postotnih bodova, budući je krajem rujna prošle godine iznosio 17,24 posto, no na godišnjoj je razini, u odnosu na kraj 2013., porastao je 1,25 postotnih bodova.
Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita 12 posto, kao i da znatno veće probleme sa servisiranjem kredita i dalje imaju poduzeća, kod kojih je udio loših kredita u ukupnim kreditima 30,51 posto.
Iz HUB-a tome dodaju i da najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita, no u zadnje vrijeme im se približavaju krediti vezani uz švicarski franak. Kod stambenih kredita, pak, problem naplate javlja se u više nego dvostruko većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura.
Udio djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih kunskih kredita , naime, krajem 2014. godine iznosio je 18,89 posto. Loših kredita s valutnom klauzulom u eurima bilo je istodobno 15,72 posto, a onih vezanih uz franak 18,35 posto.
Pritom je kod franka najviši udio loših kredita u segmentu stambenog kreditiranja i iznosi 13,04 posto, naspram 5,57 posto loših stambenih kredita u eurima.
Ipak, podsjećaju iz HUB-a, od 2013. godine pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama počela je intenzivnije rasti zbog postroženih regulatornih zahtjeva HNB-a.
Tako je ukupna stopa pokrića u četvrtom kvartalu 2014. prešla 50 posto, zahvaljujući rastu pokrića korporativnog portfelja loših kredita, koje se također približilo pragu od 50 posto.
U međunarodnoj usporedbi, Hrvatska je, s obzirom na dubinu i trajanje krize, odnosno sličnost ekonomskih problema, po omjeru loših u ukupnim kreditima logično pozicionirana uz Italiju, BiH, Mađarsku, Sloveniju i Makedoniju, kod kojih se omjer loših kredita u ukupnima također kreće iznad 15 posto, navode iz HUB-a.
Među zemljama regije najniže stope, pokazuju podaci iz HUB-ove publikacije, imaju Austrija, Poljska i Slovačka (do 5 posto), a najviše su stope u Grčkoj (oko 33 posto) te Albaniji i Srbiji (oko 23 posto).
Po pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama Hrvatska se, pak, nalazi približno u sredini ljestvice, uz Irsku, Grčku, Češku i Crnu Goru, no iz HUB-a naglašavaju kako države ipak koriste različita pravila klasifikacije plasmana i formiranja rezervacija.