Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači pala za 5,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je znatno slabiji podatak nego što se očekivalo i ukazuje na slabost gospodarstva na početku godine.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u veljači porasla za 0,9 posto u odnosu na siječanj, dok je u odnosu na veljaču prošle godine pala za 5,2 posto.To je najveći pad proizvodnje od siječnja prošle godine, kada je potonula 6,7 posto, i drugi mjesec zaredom kako oštro pada. U siječnju je proizvodnja potonula za 4,9 posto.Podaci DZS-a znatno su slabiji nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u veljači industrija oslabila za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom je njih dvoje očekivalo rast proizvodnje od 0,5 do 1,5 posto, a troje pad između 1 i 3 posto.‘Premda ne toliki, pad proizvodnje je očekivan, s obzirom na nepovoljno vanjsko okruženje, odnosno pad inozemne potražnje zbog recesije u eurozoni. S druge strane, domaća je potražnja slaba, a prisutno je i restrukturiranje, primjerice u brodogradnji i sektorima proizvodnje naftnih derivata i kemijskih proizvoda‘, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.U veljači je na godišnjoj razini najviše pala proizvodnja intermedijarnih proizvoda, 17,3 posto, dok je proizvodnja energije oslabila 2,6 posto.S druge strane, znatno je, 7,7 posto, porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala je, pak, za 5,3, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,3 posto.Ukupno je u prva dva mjeseca ove godine industrijska proizvodnja pala za 5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.„U nastavku godine očekujemo stabilizaciju proizvodnje, pa bi pad na godišnjoj razini mogao biti nešto manji. U cijeloj ovoj godini mogao bi iznositi oko 2,5 posto“, kaže Zdeslav Šantić.Nakon niza podataka za prva dva mjeseca ove godine, Šantić očekuje pad bruto domaćeg proizvoda u prvom ovogodišnjem tromjesečju.S obzirom da je u posljednjem lanjskom kvartalu BDP oslabio 0,2 posto na godišnjoj razini, njegov pad u prvom ovogodišnjem tromjesečju značio bi ponovni ulazak gospodarstva u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva tromjesečja zaredom.‘S obzirom na stanje u gospodarstvu, pomalo iznenađuje rast osobne potrošnje u siječnju, no to su možda građani i poduzeća više kupovali prije uvođenja poreznih promjena. Većina ostalih podataka ukazuje na slabost gospodarstva. Kako je u europskim gospodarstvima aktivnost pala već krajem prošle godine, recesijske prijetnje ne iznenađuju‘, zaključuje Šantić.