Ministar financija Slavko Linić, u sklopu uvođenja reda u poslovanje u državi, uskoro bi mogao dobiti najutjecajnijeg suparnika: Katoličku crkvu. Kada početkom rujna završi javna rasprava, Linić će započeti izradu Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija.
Taj bi zakon, kako piše Jutarnji list, do kraja godine morao prisiliti nevladine organizacije u Hrvatskoj da objavljuju sve račune i podatke o poslovnim aktivnostima, potvrdio je visoki izvor u hrvatskoj Vladi.
Premda se ne radi o uvođenju nekog novog poreza, otpora će svakako biti jer Linić planira financijski globiti neprofitne udruge, koje odbijaju redovito izvještavati o svojim poslovnim aktivnostima. Tako se na stranicama Ministarstva financija najavljuje ukidanje dosadašnje Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, zato jer ovim dokumentom “nisu mogle izravno biti propisane prekršajne i kaznene odredbe. Međutim, s obzirom na to da je dosadašnja praksa u provođenju Uredbe ukazala na potrebu njihova uvođenja, novim zakonskim rješenjima sustavno će se urediti i pitanje prekršaja i kazni”.
Nema sumnje da dobar dio nevladinih organizacija često zaobilazi propise, ali novi zakon izazvat će najteže reperkusije na poslovanje Katoličke crkve u Hrvatskoj . Crkvene vlasti godišnje raspolažu sa skoro 300 milijuna kuna iz državnog proračuna, plus nepoznatim sredstvima dobivenim od vjernika i raznih poslovnih aktivnosti. A da biskupi ne vole s državom dijeliti informacije o crkvenim poslovima, otkrila je Državna revizija prije više od dvije godine.
Ona je još sredinom 2011. službeno upozorila kako “pravne osobe Katoličke crkve ne dostavljaju financijske izvještaje nadležnim institucijama (FINA za Ministarstvo financija i Državni ured za reviziju) koji su propisani odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija”. Katolička crkva se u Hrvatskoj vodi kao neprofitna organizacija, a neprofitne organizacije koje imaju prihode i imovinu manju od 100.000 kuna nisu dužne voditi računovodstvo.
No s obzirom da Crkva, zahvaljujući međudržavnom ugovoru s Vatikanom, godišnje dobije više od 300 milijuna kuna iz proračuna, dužna je podnositi financijska izvješća o tome što čini sa stotinama milijuna kuna poreznih obveznika.
Prošle godine je iz javnih izvora udrugama isplaćeno nešto više od 1,5 milijardi kuna, a Katolička crkva financira se i izravno iz državnog proračuna. Svećenici primaju plaću poput zaposlenika, ali ne plaćaju prireze i poreze jer su od njega oslobođeni sukladno članku 1. Ugovora između Svete Stolice i Hrvatske. Iako se ovdje radi o uvođenju reda u financije nevladinog sektora, novi zakon koji priprema Slavko Linić, biskupi će, vrlo izvjesno, predstaviti kao još jedan napad Vlade na Katoličku crkvu.