U proteklih 33 godine u Hrvatkoj je ostvaren realan rast bruto domaćeg proizvoda od samo 0,1 posto! To znači da u tom dugom periodu kao narod nismo ništa novo stvorili, odnosno, dok su na jednoj strani jedni zaista radili i stvarali nove vrijednosti, drugi su svojim ponašanjem činili takve štete kojima su sve ono dobro poništili.
Riječi su to Nadana Vidoševića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća u povodu obilježavanja 85. godine osnutka Županijske gospodarske komore.
Istaknuo je kako već 35 godina sustavno radimo na deindustrijalizaciji, a naša današnja industrijska proizvodnja za 21 posto je niža od one iz 1985. godine, kad je modernizacijom Petrokemije učinjena posljednja istinska modernizacija u našoj industriji.
- Trebao je to biti i Obrovac, no on je otišao u drugu krajnost. Sada se čuju mišljenja da je dobro da se riješimo brodogradnje, pa ćemo se riješiti i glavnog problema. A zaboravlja se da je sva naša industrija ugrađena u brodogradnju, a ona je nekada bila treća u svijetu. Zato sam danas uistinu sretan s ovime što sam vidio tijekom obilaska HS-Produkta u Karlovcu, koji ipak daje nadu i vjeru u to da se može i vlastitim znanjem i kapitalom stvoriti nešto, kad već mislite da nema izlaza i da ste na rubu pameti - rekao je Vidošević.
Predsjednik Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman, vraćajući se prigodno u povijest, kazao je da je već i sama odluka o početku gradnje Karlovca kao vojne utvrde 1579. godine bila zapravo dio tuđe strategije, u ovom slučaju Habsburga, donijela velik razvoj toga kraja. Kad su razvojem novih ratnih tehnologija obrambene zidine tvrđave postale beskorisne, opet je tuđom strategijom, dodaje Kuzman, Karlovac iz klasične vojne utvrde postao središte mnoštva djelatnosti, koje će u njegovo zlatno doba 19. stoljeća u silnom trgovačkom zamahu zasnovanom na sjajnoj prometnoj lokaciji i izgradnji cestovne infrastrukture prema Rijeci, Senju i Bakru, Karlovac pretvoriti u prosperitetni poslovni centar. Njegovu snagu urušila je željeznica, što je opet bio dio tuđe strategije, ali to se dogodilo jer se Karlovac nije na vrijeme prilagodio toj situaciji. Novi impuls, podjeća Kuzman, dogodio se vizionarskim djelom gradonačelnika Ivana Banjavčića, koji je za Karlovac izborio gradnju hidroelektrane, to jest Munjare Grada Karlovca na Kupi u Ozlju, čime je 1908. godine, dovevši struju u Karlovac stvorio uvjete za formiranje industrijskih zona i magnet za brojne investitore.
- Ratovi su zatim u tri navrata poharali gotovo sve dobro što je bilo izgrađeno, ali je uvijek ostajala dovoljna kritična masa poduzetničke volje i znanja da se počinje ispočetka, a u tim periodima događala su se i propadanja poduzeća i poduzimali razni potezi da bi se oduprlo krizama i izazovima. U takvom kontekstu - kazao je Kuzman, ni ovo današnje formiranje poduzetničkih zona kako bi se privuklo investitore nije nikakav novum, već je tek jedan od alata koje su oni raniji politički i gospodarski subjekti relativno uspješno primjenjivali.
Govoreći o današnjim izazovima, ali i ograničenjima u metodama privlačenja stranim investitorima, župan Ivan Vučić kazao je da je jasno koje bi se službe bavile onim gradonačelnikom ili županom koji bi, samo radi privlačenja investicije, nekom investitoru ponudio besplatno zemljište i jeftinu energiju.
- Eto, čuli smo ovdje i strah župana za slučaj ako bi nekome investitoru dao zemljište, ali vjerujte, takva će vremena doći, kad ćemo se na se načine morati boriti svoje interese, jer kao što se raznim mjerama za privlačenje borite vi u Karlovcu, to nastoje i u drugim sredinama, a onda se isti model preslikava i na nacionalnu razinu i interese unutar Europske unije. Nitko nije ušao u EU iz ljubavi, već iz nekih svojih interesa. Mi fundamentalno moramo mijenjati mentalitet u onakav kakav su Amerikanci najbolje razvili, a to je da se divimo nečijem uspjehu i da se upitamo ‘a mogu li i ja tako?‘ Svaka čast nogometašima i estradnim zvijezdama, ali naši ljudi trebali bi se ponositi ako, recimo, osobno poznaju vlasnike HS-Produkta ili neke druge vaše uspješne tvrtke. Zato, neće strane investicije promijeniti Hrvatsku, nego se za to najprije moramo sami pobrinuti svojom strategijom, a ne da se uklopimo u tuđe interese, kazao je Vidošević.