Hrvatska
StoryEditor

Što je sve od 1. srpnja oslobođeno carine?

28. Lipanj 2013.

Od 1. srpnja na 74 granična prijelaza između Hrvatske i susjednih zemalja članica Europske unije ukida se carinski nadzor, jer ulaskom u EU Hrvatska postaje i dio Carinske unije, zajedničkog gospodarskog prostora 28 zemalja temeljenog na slobodi kretanja roba, odnosno unutarnjoj trgovini i prometu roba bez carinskih formalnosti i naplate carinskih davanja među članicama.

Tako će za robni promet unutar granica EU biti potrebna samo faktura, račun ili slični dokument, uz obvezu izvješćivanja u INTRASTAT, odnosno europski sustav za prikupljanje podataka o robnoj razmjeni među članicama EU. Obvezu izvješćivanja imaju svi obveznici PDV-a koji ostvaruju robnu razmjenu sa zemljama članicama EU i ostvaruju vrijednost robne razmjene višu od 1,7 milijuna kuna godišnje, a za to će od Porezne uprave morati zatražiti i svoj PDV identifikacijski broj.

Tvrtke koje prelaze taj prag morat će izvještavati o svakom ulazu, tj. primitku robe iz druge zemlje članice, kao i svakom izlazu, tj. otpremi robe u drugu zemlju članicu EU, i to elektroničkim putem, na tzv. Instrastat obrascu, a podatke će prikupljati Carinska uprava.

Jedna od novina u robnom prometu sa zemljama izvan EU jest da od 1. srpnja starta i e-carina, odnosno elektronska razmjena podataka o provozu, izvozu, ulazu, uvozu i trošarinskom sustavu, a za carinske će postupke tvrtke od mjesno nadležne carinarnice ili na samom graničnom prijelazu zatražiti tzv. EORI broj za registraciju i identifikaciju poslovnog subjekata.

Sloboda kretanja putnika i roba unutar EU 1. srpnja se uspostavlja i u putničkom prometu, koji će na granicama sa susjednim članicama EU nadzirati samo policija, dok se carinske formalnosti i ovdje ukidaju.

U putničkom prometu sa zemljama izvan EU pak na osobnu prtljagu putnika neće se plaćati nikakva davanja, kao i na robu za vlastitu uporabu vrijednu manje od 300 eura, umjesto dosadašnjih tisuću kuna. Carinski su davanja oslobođene i robe vrijedne do 430 eura koje u Hrvatsku unose putnici u zračnom i pomorskom prometu, odnosno do 150 eura ako se radi o putnicima mlađima od 15 godina. To ograničenje za osobe koje žive u pograničnom pojasu iznosi pak 40 eura.

Bez obzira na vrijednost iz trećih će se zemalja u putničkom prometu u Hrvatsku moći uvesti do 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara, 250 grama duhana za pušenje, 50 mililitara parfema i 250 mililitara toaletne vode. Također, carine je oslobođena i litra do dvije litre alkoholnog pića, ovisno o udjelu alkohola, potom 4 litre nepjenušavog vina te 16 litara piva.

Nova carinska pravila od 1. srpnja počinju se primjenjivati i u poštanskom prometu, koji će hrvatski građani i tvrtke sa ostalim članicama EU također obavljati bez ograničenja i plaćanja davanja.

U poštanskom prometu s trećim zemljama carine i PDV-a bit će oslobođenje pošiljke vrijedne do 22 eura ukoliko su i pošiljatelj i primatelj pravne osobe, odnosno do 45 eura ako su fizičke osobe. Pošiljke vrijedne do 150 eura koje šalje pravna osoba, a prima pravna ili fizička osoba bit će pak oslobođene carine, ali će se PDV plaćati na vrijednost između 22 i 150 eura, dok se na sve pošiljke vrijednije od 150 eura naplaćuju i carina i PDV.

Kod unosa motornih vozila iz EU, prije prve registracije u Hrvatskoj plaćat će se poseban porez, odnosno trošarina, a povrat tog poreza bit će moguć ako se vozila nakon registracije izvezu iz Hrvatske. Osim vrijednosti vozila, kriterij za visinu trošarine bit će i emisija CO2. Na vozila uvezena izvan EU plaćat će se pak carina i PDV u postupku carinjenja, a nakon prve registracije u Hrvatskoj i poseban porez.

Jedna od novosti nakon ulaska u EU je i mogućnost da hrvatski poduzetnici robu iz trećih zemalja ocarine u bilo kojoj zemlji EU, odnosno da poduzetnici iz ostalih EU zemalja to učine u Hrvatskoj. Pritom 75 posto naplaćane carine čini izravni prihod EU, a 25 posto ide u nacionalni proračun, pa su iz Carinske uprave pozvali hrvatske poduzetnike da robu nastave cariniti u Hrvatskoj.

Iako će se promjenama u carinskom sustavu ukinuti carinska kontrola na dijelu graničnih prijelaza, ona će biti pojačana na cijelom teritoriju Hrvatske, znatnim povećanjem mobilnih ekipa Carinske uprave. Tih je ekipa sada sedam, a namjera je Carinske uprave taj broj znatno povećati i u njih uključiti 200 do 250 ljudi.

Nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju i na hrvatskom će se teritoriju provoditi jedinstveno carinsko postupanje, predviđeno pravilima Carinske unije, no izuzetak od tih pravila bit će granični prijelazi Klek i Zaton Doli, odnosno Neumski koridor na kojem se prekida kontinuitet teritorija EU i za koji vrijede posebna pravila, posebno u robnom prometu.

Pravila za prijelaz kroz Neumski koridor ovise o vrsti, podrijetlu i vrijednosti robe i kreću se od prolaza samo uz račun, kada se radi o domaćoj robi vrijednoj do 10 tisuća eura, do ispunjavanja svih dosadašnjih carinskih postupaka, kada se radi o robnoj razmjeni sa zemljama izvan EU.

Carinski postupci prvenstveno će ovisiti o carinskom statusu robe, koji se određuje podrijetlom robe. Domaćom se robom tako od 1. srpnja smatraju proizvodi proizvedeni na području EU ili uvezeni iz trećih zemalja, ali pušteni u slobodni promet u EU, kao i roba dobivena ili proizvedena na području EU od sirovine uvezene iz trećih zemalja i puštene u slobodni promet u EU. Sve ostali proizvodi imaju carinski status "roba koja nema status robe Zajednice".

Tako će od 1. srpnja za prolazak kroz Neumski koridor za domaću robu vrijednu do 10 tisuća biti potrebna samo isprava o statusu robe, npr. račun, a za prolaz kroz taj koridor lokalni će carinski ured odrediti ograničeni vremenski rok.

Za domaću robu vrijedniju od 10.000 eura pak bit će potrebna tzv. izlazna skraćena deklaracija, koju će Carinska uprava ovjeriti na ulasku u koridor, a koju prijevoznik mora ponovno podnijeti u carinski ured pri izlasku iz koridora, odnosno ponovnog ulaska na hrvatski teritorij, dakle teritorij EU.

Kod ovog pravila postoje određeni izuzeci, bez obzira na vrijednosti, a to su primjerice pisma, razglednice i tiskovine, potom osobni predmeti, posteljina za kućanstvo, namještaj ili druga oprema namijenjena osobnoj upotrebi, roba u osobnoj prtljazi.

Za robu koja nema status domaće robe i za prijelaz Neumskog koridora vrijede uobičajena carinska pravila, kao i na ostalim graničnim prijelazima.

Posebna pravila vrijede i za proizvode životinjskog podrijetla, dakle mesne i riblje proizvodi te proizvode životinskog podrijetla namijenjene prehrani ljudi i životinja te za farmaceutsku, industrijsku ili upotrebu u poljoprivredi, koji će se tim koridorom moći voziti samo u vozilima koje plombira Carinska uprava na mjestu ulaska u koridor.

Zbog zdravstveno sanitarne situacije u Bosni i Hercegovini, a prema procjeni Europske komisije, promet živim životinjama tim koridorom je pak u potpunosti zabranjen pa će se one morati prevoziti trajektom između Ploča i Pelješca. Izuzetak je prijevoz do pet kućnih ljubimaca, i to pasa, mačaka ili pitomih vretica (pitomi tvor).

01. veljača 2023 01:15