U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna bilo 203.935 zaposlenih, što je za 5,6 posto ili čak 12.194 osoba manje nego na kraju kolovoza, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Pritom se broj zaposlenih u obrtu u rujnu u odnosu na kolovoz smanjio za 12.308 osoba, odnosno za 6,3 posto, na ukupno 182.653. Istodobno je broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija blago rastao, i to za 0,5 posto, odnosno za 114, ukupno 21.282 zaposlenih krajem rujna.
Pad broja zaposlenih, navode iz DZS-a, zabilježen je u 15 od 21 područja djelatnosti i kreće se u rasponu od 0,5 posto, koliko je smanjen broj zaposlenih rudarstvu i vađenju te u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, do čak 17,9 posto, za koliko je uslijed završetka glavne turističke sezone smanjen broj zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu.
Podaci DZS-a naime pokazuju da je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane krajem rujna broj zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec smanjen za njih 7.778, na ukupno 35.574.
Do smanjenja broja zaposlenih u obrtu u rujnu u odnosu na kolovoz došlo je i u još dvije djelatnosti s velikim udjelima u ukupnom broju zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija. U prerađivačkoj industriji je tako na kraju rujna bilo 30.456 zaposlenih, odnosno 2,2 posto ili 689 zaposlenih manje nego u kolovozu, dok je broj zaposlenih u trgovini istodobno smanjen za 5,8 posto ili 1.725, na 27.951.
Rast broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u rujnu u odnosu na kolovoz službena statistika bilježi u tri djelatnosti, i to u rasponu od 0,4 posto u građevinarstvu i obrazovanju, do 1,2 posto, za koliko je povećan broj zaposlenih u djelatnostima javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja.
Usporedba podataka DZS-a o broju zaposlenih po županijama pak ukazuju na pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u čak 16 županija, dok je porast zabilježen samo u Zagrebačkoj i Požeško-slavonskoj županiji (za 0,1 posto) te Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji (za 0,5 posto). Samo je u Vukovarsko-srijemskoj županiji broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u rujnu ostao na istoj razini kao i u kolovozu.