Voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu Hongjoo J. Hahm održao je predavanje na Američkoj visokoj školi za menadžment i tehnologiju.
Okupljenim studentima i profesorima, g. Hongjoo J. Hahm predstavio je izvješće Svjetske banke ‘Zlatni rast: vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu‘, u kojem se razmatra dugoročni rast u Europi, a posebna je pozornost posvećena razdoblju od zadnjih dvadesetak godina te se utvrđuje što je potrebno učiniti kako bi se u narednim desetljećima osigurao trajni prosperitet.
Proteklih je desetljeća Europa slijedila zlatno pravilo rasta koje sagledava koliko ljudi trebaju raditi, štedjeti i ulagati danas kako bi budućim naraštajima bilo barem toliko dobro kao nama. Taj europski model rasta postao je motorom gospodarske konvergencije te je osigurao prosperitet stotinama milijuna ljudi na ovom kontinentu. Hrvatska je također imala koristi od gospodarske konvergencije s Europom. Međutim, suočeni s negativnom dinamikom duga i nepovoljnim demografskim kretanjima, brojni Europljani traže ‘novi model rasta‘. Pitaju se postoji li potreba za novim modelom rasta, a ako postoji, kako bi taj novi model rasta trebao izgledati?
Predavanje je bilo usredotočeno na pitanje kako revitalizirati europski model rasta, i to kroz tri skupine preporuka: ponovno pokretanje stroja konvergencije koji je siromašnijim državama omogućio da postanu gospodarstva s visokom razinom dohotka; ponovna izgradnja Europe kao branda koji je regiji u kojoj živi desetina svjetskog stanovništva pomogao da bude regija koja ostvaruje čak trećinu cjelokupne svjetske proizvodnje; i ponovno razmotriti što je potrebno da Europa ostane svjetska supersila životnog stila s najvišom kvalitetom života na planeti.
- Europu je potrebno ponovno izgraditi kao brend - rekao je Hahm, dodajući kako je Europa poznata po svojoj kombinaciji tehnike i dizajna. Uz malobrojne iznimke, svaki dio Europe iskusio je rast zaposlenosti, produktivnosti i izvoza. Ali dva velika podbačaja produktivnosti do kojih je došlo tijekom proteklog desetljeća predstavljaju prijetnju globalnom gospodarskom utjecaju Europe.
Trgovina i financije moraju biti još postojanije kako bi cijeli kontinent postao jedinstveno gospodarstvo. Države južne i Istočne Europe morat će unaprijediti poslovnu klimu, a veće kontinentalne države moraju svojim poduzećima osigurati ekonomsku slobodu ako žele dosegnuti razinu na kojoj će biti konkurentni sa Sjevernom Amerikom i Istočnom Azijom.
- Ona treba ostati supersila životnog stila. Europa je svojim državljanima osigurala veću sigurnost dohotka i bolju ravnotežu rada i privatnog života. Iako je realni dohodak za četvrtinu niži nego u SAD-u, Europa je postala ‘supersila životnog stila‘ koja pruža uvjerljivo najvišu kvalitetu života u ljudskoj povijesti - rekao je Hahm.
Sa stanovništvom koje brzo stari i padom nataliteta, a bez promjena u području zapošljavanja, useljavanja i mirovinskih politika, Europa će izgubiti oko milijun radnika svake godine tijekom sljedećih pet desetljeća, a predviđa se smanjenje europske radne snage s 325 milijuna na 275 milijuna. Istovremeno, Europljani smanjuju trajanje rada. Danas Amerikanci u usporedbi s Nizozemcima, Francuzima, Nijemcima i Šveđanima odrade mjesec dana više, a i znatno dulje ostaju u svijetu rada od manje imućnih Grka, Španjolaca, Mađara i Poljaka.- Europa će morati djelovati na brojnim frontama kao bi se pozabavila predstojećim manjkom radne snage: trebat će pojačati natjecanje za radna mjesta, povećati mobilnost radne snage, utvrditi kako osigurati rad i socijalnu skrb te ponovno razmotriti politike useljavanja. Za te će promjene biti potreban novi društveni konsenzus - zaključio je Hahm.