Međunarodni monetarni fond (MMF) odgodio je posjet Rumunjskoj radi procjene ispunjenja dogovorenih uvjeta za dobivanje pomoći vrijedne 5 milijardi eura, dok s Mađarskom sutra započinje pregovore o kreditnoj liniji vrijednoj 15 milijardi eura.
MMF je odgodio posjet Rumunjskoj iza 29. travnja, odnosno nakon što bude proveden referendum o smjenjivanju rumunjskog predsjednika, izjavio je danas rumunjski premijer Victor Ponta. Vladajuća Socijalno-liberalna unija (USL) suspendirala je ranije ovog mjeseca političkog suparnika, predsjednika Traiana Basescua, glasovanjem u parlamentu a planira ga smijeniti na referendumu 29. srpnja.Lideri Europske unije kritizirali su rumunjskog premijera jer nije zaštitio vladavinu prava i demokratske institucije.
"Europska komisija, MMF i Svjetska banka bit će u Bukureštu odmah nakon referenduma", kazao je Ponta novinarima. Ranije je kazao da će misija MMF-a početi 24. srpnja.U međuvremenu, Mađarska i MMF napravit će u utorak još jedan korak prema postizanju sporazuma o 15 milijardi eura vrijednoj kreditnoj liniji, nakon više mjeseci odgađanja zbog kontroverznih reformi središnje banke. Izaslanstva predstavnika MMF-a i Europske unije dolaze u Budimpeštu u utorak radi pregovora koji će trajati do 25. srpnja.
Raniji pokušaj postizanja sporazuma završio je krajem prosinca, kada su stručnjaci EU-a i MMF-a napustili pregovore o kreditu s Budimpeštom zbog reformi za koje su se pribojali da bi mogle ograničiti neovisnost središnje banke. Mađarska vlada je otad nevoljko promijenila je te propise, a u lipnju ih je odobrila Europska središnja banka.Međutim, premijer Viktor Orban već je upozorio da bi pregovori s MMF-om i EU-om mogli potrajati, predviđajući da će o ključnim pitanjima raspravljati tek na kraju ljeta.
"Oni koji očekuju brze pregovore bit će razočarani", rekao je prošloga tjedna za Hir TV televiziju.Budimpešta se nada će joj kreditna linija od 15 milijardi eura omogućiti posuđivanje novca po povoljnijim kamatnim stopama od sadašnjih. Primjerice, 13. srpnja su prinosi na njezine 10-godišnje državne obveznice dosegli 7,85 posto.Povjerenje investitora u tu zemlju potonulo je kao rezultat vladine neortodoksne ekonomske politike, uključujući nacionalizaciju mirovinskih fondova i uvođenje kriznih poreza na određene sektore kao što su telekomunikacijski i bankarski.
Mađarski kreditni rejting snižen je na status bezvrijednog od strane sve tri glavne rejting agencije, što je izazvalo skok kamatnih stopa na obveznice. Zasad ta država ima dovoljno rezervi, oko 10 milijardi eura odnosno 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja 2013., kazao je Gergely Tardos, glavni ekonomist u mađarskoj OTP banci.
"To je razlog zašto se vlada ne žuri postići dogovor s MMF-om ... Vjerujemo da vlada samo pokušava dogovoriti bolje uvjete", kazao je za AFP."No, ako dođe do pogoršanja međunarodnog okruženja, tržište bi je moglo prisiliti da vrlo brzo sklopi sporazum", upozorio je Tardos. Analitičari predviđaju da će MMF zahtijevati ukidanje kriznih poreza koji su pogodili uglavnom kompanije u stranom vlasništvu u bankarstvu, maloprodaji, telekomunikacijama i energetici.Također bi mogao tražiti ukidanje jedinstvene 16-postotne stope poreza, koja je stvorila rupu od dvije milijarde eura u mađarskom proračunu.U svakom slučaju, promatrači predviđaju da sporazum neće biti sklopljen prije prosinca.Ovisna o izvozu, Mađarska je teško pogođena globalnim gospodarskim usporavanjem uz pad bruto domaćeg proizvoda za 1,3 posto u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na posljednja tri mjeseca 2011.