Udvostručeni zajmodavni kapaciteti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), osnaženi europski krizni fondovi i injekcije likvidnosti trebali bi biti dostatni da se suzbije dužnička kriza u Europi, kazao je u srijedu čelnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
Europski dužnosnici trebaju povećati gospodarski rast pomoću deregulacije, obrazovanja i tehnologija prihvatljivih za okoliš, budući da je ostalo malo manevarskog prostora u fiskalnoj i monetarnoj politici, poručio je glavni tajnik OECD-a Angel Gurria.- Nemamo više prostora u monetarnoj politici jer se kamatne stope kreću oko nule. Nemamo ni prostora u fiskalnoj politici budući da pokušavamo smanjiti fiskalne deficite i nagomilane dugove. Pa, što nam je onda činiti? Naša poruka je ‘poduzmite strukturne, socijalne i ekološke poteze‘ - dodao je Gurria za svoga posjeta Tokiju.
MMF je protekli vikend osigurao preko 430 milijardi dolara doprinosa na koje su se obvezale njegove članice, čime su više nego udvostručeni njegovi zajmodavni kapaciteti koji bi trebali pomoći u zaštiti gospodarstava od dvogodišnje dužničke krize koja potresa Europu. Povećanje MMF-ovih kapaciteta uslijedilo je nakon što je Europska unija prošli mjesec dogovorila povećanje svoga kriznog fonda na 1.000 milijardi dolara, dok je Europska središnja banka (ECB) od prosinca ubrizgala više od 1.000 milijardi eura u tamošnji bankovni sustav u vidu jeftinih, trogodišnjih zajmova. Ključna kamatna stopa ECB-a trenutno iznosi 1 posto.
Europski dužnosnici muku muče kako bi suzbili dužničku krizu koja je gurnula Grčku na rub nekontroliranog bankrota. Najnovija politička previranja u Nizozemskoj, čija je vlada u ponedjeljak podnijela ostavku zbog neuspjelog dogovora o smanjenju proračuna, potaknula su špekulacije o mogućem širenju krize na Španjolsku, Italiju i Portugal, tri članice eurozone s golemim državnim dugovima.