Europska je komisija danas predstavila zaključke o regulaciji ‘banaka u sjeni‘ (shadow banking) kojom namjerava staviti pod kontrolu ovaj oblik financijskog poslovanja koji obavlja određene funkcije banaka, ali nije banka, poput hedge fondova, private equity fondova, novčarskih fondova itd.
Prema procjenama Odbora za financijsku stabilnost taj je sektor na globalnoj razini ‘težak‘ 51 bilijun eura (2011.) i po sredstvima čini polovicu bankarskih sredstava. No, za razliku od banaka, ‘banke u sjeni‘ nisu niti otprilike toliko regulirane, što je jedan od ključnih razloga za usvojeni prijedlog Komisije. Ostali motivi uključuju veličinu sektora, rizike s njim povezane, kao i njegovu isprepletenost s bankarskim sektorom.
Komisija je za početak najviše pažnje posvetila novčarskim fondovima (MMF, money market funds) koji su važan izvor kratkoročnog financiranja za financijske institucije, kompanije i vlade. Tako primjerice u Europi, 22 posto kratkoročnog duga vlada i korporacija u rukama je MMF-ova i 38 posto duga banaka, čime je važnost njihove regulacije za Komisiju očita. Neki od predloženih poteza odnose se na poboljšanje likvidnosti i stabilnosti MMF-ova. U prvom slučaju, predloženo je da MFF-ovi imaju minimalno deset posto portfelja u sredstvima koja dozrijevaju unutar jednog dana i 20 posto unutar tjedan dana, čime bi se osigurala isplata investitorima koji novce žele u kratkom roku. Drugo, kako bi se izbjeglo da jedan dužnik ima preveliki udjel u neto vrijednosti sredstava (NAV) MMF-a, izloženost jednom dužniku ograničila bi se na pet posto MFF-ova portfelja (kratkoročni MMF-ovi). Za standardne MMF-ove taj bi postotak bio deset posto.
Što se stabilnosti tiče, MMF-ovi konstantne neto vrijednosti (CNAV MMF), odnosno fondovi koji jamče cijenu od jednog eura za svoje dionice, morat će unaprijed osigurati kapital u tu svrhu (kako u slučaju pada vrijednosti sredstava MMF može održati zajamčenu cijenu). Trenutno, kada fond ne može osigurati zajamčenu vrijednost, može to ili priznati ili tražiti novce od ‘sponzora‘ kao što je banka (s obzirom da je većina MMF-ova sponzorirana od banaka), premda tu ne postoji nikakva obveza, a i u slučaju intervencije sponzora može doći do širenja zaraze i na njega samog.
Drugi pravci kretanja Komisije uglavnom se odnose na kvalitetnije prikupljanje informacija, jačanje transparentnosti i poboljšanje nadzora, ali i na jasnije definiranje odnosa banaka i ‘banaka u sjeni‘.
Sve što ste oduvijek željeli znati o MMF-ovima, a bilo vam je neugodno pitati:- Što je MMF (novčarski fond)?* To je mješoviti fond koji investira u kratkoročni dug poput novčarskih instrumenata koje izdaju banke, vlade i korporacije, što obično uključuje trezorske zapise, komercijalne papire ili potvrde o depozitu, uz uvjet da sazrijevaju najduže za 397 dana (kratkoročni MMF) ili dvije godine (standardni MMF).
- Što je MMF konstantne vrijednosti (CNAV)?* CNAV je fond koji za razliku od mješovitih jamči cijenu od jednog eura po dionici prilikom njihove kupnje ili prodaje. Kako bi izbjegao mogućnost pada njene vrijednosti, CNAV MMF koristi amortizirane troškove za vrednovanje svojih sredstava.
- Tko upravlja MFF-ovima?* Kompanije za upravljanje sredstvima koje mogu biti nezavisne ili pod sponzorstvom banaka. Većina, pak, je sponzorirana od banaka.
- Zašto korporacije ne žele staviti novce u banku?* Zato što su ugroženi veliki iznosi ako banka propadne. Iz tog razloga, korporativne mušterije preferiraju svoju gotovinu investirati u visoko diverzificirani portfelj MMF instrumenata.
- Zašto jednostavno ne zabraniti CNAV MMF-ove?* Taj oblik fondova predstavlja polovicu europskog tržišta MMF-ova i investitori ga preferiraju. Analize su pokazale kako bi neki investitori prestali investirati u MMF-ove ako bi CNAV MMF-ovi nestali. To bi, pak, moglo imati negativne posljedice na one koji se oslanjaju na financiranje iz MMF-ova.