Sve države zapadnog Balkana nastavljaju bilježiti gospodarski rast uz povećanje zaposlenosti i smanjenje siromaštva, a on će do kraja 2016. iznositi između 2 i 3,6 posto, procjena je Svjetske banke (WB) sadržana u redovitom šestomjesečnom izvješću, predstavljenom u utorak u Bruxellesu.
Izvješće se odnosi na Albaniju, BiH, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, a prosječni rast BDP-a u njima do kraja godine projiciran je na 2,7 posto. Najveći rast bruto-domaćeg proizvoda (BDP) do kraja godine od 3,6 posto očekuje se na Kosovu, a najmanji u Makedoniji od 2 posto. Uz tu zemlju, Srbija je jedina država regije za koju je u 2017. projeciran rast BDP-a ispod 3 posto, iako je ocjena WB kako ona ima bitan utjecaj na cijelu regiju kao njeno najveće pojedinačno gospodarstvo.
"Srbija, najveće gospodarstvo u regiji predvodi ubrzanje rasta", kazala je Barbara Cunha, ekonomistica WB i jedan od autora periodičnog izvješća. Ta je ocjena temeljena na podatku kako je ta zemlja ostvarila veliki pomak jer je u 2015. godini bilježila rast BDP-a od tek 0,7 posto.
Projekcije su optimistične i za 2018. godinu. Očekuje se kako će tada svih šest država regije nastaviti bilježiti rast BDP-a koji će u prosjeku biti 3,6 posto s minimalnim razlikama među tim zemljama.
Regionalna direktorica WB za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein istaknula je kako jačanje gospodarstva ima pozitivan utjecaj na rješavanje gorućih problema kakvi su nezaposlenost i stopa siromaštva.
"Iako je stopa nezaposlenosti ostala visoka i kreće se u prosjeku oko 25 posto ove su godine stope nezaposlenosti smanjene u pet od šest država regije", kazala je Goldstein. Iako je riječ o stopi koja je još uvijek vrlo visoka, značajno je što je trend preokrenut i sada se kreće u pozitivnom smjeru, ocijenila je Goldstein.
Procjena je Svjetske banke kako su gospodarski rast potaknule veće privatne investicije. To je doprinijelo i smanjenju fiskalnog deficita i javnog duga. Prosječni fiskalni deficit tako je smanjen sa 3,6 posto u 2015. godini na 3,3 u ovoj godini.
Iz Svjetske banke upozoravaju kako je u svim državama nužno nastaviti s provedbom započetih reformi ukoliko se želi održati pozitivne trendove i očuvati makroekonomsku stabilnost. Uz to će biti potrebno nastaviti poticati jačanje privatnog sektora, učinkovitost javnog te graditi otpornost na vanjske financijske udare.