U lipnju je u Hrvatskoj zabilježen rast broja osiguranika i na mjesečnoj i na godišnjoj razini - u odnosu na svibanj broj osiguranika bio je veći za 14.875 osoba ili 1% te je uz petomjesečni uzastopni rast dosegao 1.554.821, prema posljednjim podacima HZMO-a. Nastavak rasta na mjesečnoj razini ne iznenađuje s obzirom da je spomenuti rast odraz uobičajenih sezonskih kretanja odnosno pojačanog zapošljavanja sezonskih radnika uslijed glavne turističke sezone, ocjenjuju analitičari RBA.
Međutim, s obzirom da je u lipnju veći dio priprema za glavnu turističku sezonu pri kraju dinamika rasta broja osiguranika na mjesečnoj razini je usporila. Utjecaj sezonskog zapošljavanja u turizmu ogleda se i u mjesečnom rastu broja zaposlenih prema djelatnostima. Tako je, u odnosu na svibanj, broj osiguranika u djelatnostima pružanja smještaja porastao za 7,3%, u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića za 9,9% dok je primjerice u djelatnostima vodenog prijevoza broj zaposlenih porastao za 12,1%.
>>>Prosječna plaća kod poduzetnika 5.372 kune, najveća u posljednjih 16 godina
Isto tako broj osiguranika u putničkim agencijama, organizatori putovanja (turoperatori) i ostalih rezervacijskih usluga porastao je za 8,2%. U djelatnostima Trgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima koji u strukturi ukupnog broja osiguranika čine udio od 15,7%, a zabilježen je mjesečni rast od 1,3%.
Promatrano u odnosu na lipanj 2017., broj osiguranika je također usporio s rastom, s 2,4% koliko je iznosio u svibnju na 1,9%, što predstavlja rast za 29.364 osobe. Godišnji rast broja osiguranika pri tome je podržan većim brojem osiguranika u većini djelatnosti. Osiguranici iz djelatnosti Prerađivačke industrije koji u strukturi osiguranika čine udio od 16,1% uz godišnju stopu rasta od 1,7% nastavili su pozitivan trend koji traje od rujna 2016. Istovremeno broj osiguranika iz djelatnosti Trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala (s udjelom od 15,8%) zabilježili su rast od 1% i time potvrdili nastavak pozitivnih trendova od kraja 2015.
>>>Zaposlenost u industriji smanjena za 0,9 posto na godišnjoj razini
Od kraja iste godine traju i pozitivne godišnje stope rasta broja osiguranika u djelatnostima Građevinarstva koji čine 6,8% osiguranika, a zabilježili su, unatoč stagnaciji na mjesečnoj razini, zamjetnu stopu rasta na godišnjoj razini (7,8%). Rast broja osiguranika u Građevinarstvu svakako može biti pozitivan indikator započetog oporavka u ovoj djelatnosti. Suprotno tome, pad broja osiguranika nastavljen je u Financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (-2,5% godišnje) te djelatnostima poslovanja nekretninama (-20,4%) koji u strukturi osiguranika čine 2,9% odnosno 0,8%.
S obzirom na veliki utjecaj sezonskih kretanja na broj osiguranika očekujemo da će se još u srpnju nastaviti povećavati broj osiguranika na mjesečnoj razini i to prvenstveno u djelatnostima vezanima za turistički sektor, prognoziraju analitičari RBA. Međutim, primicanjem kraja glavne turističke sezone očekujemo da će se, uslijed povratka sezonskih radnika u evidenciju nezaposlenosti, i broj osiguranika početi smanjivati na mjesečnoj razini. Naime, unatoč relativno povoljnim kretanjima na tržištu rada podržanih sezonskim zapošljavanjem prisutne poznate strukturne slabosti tržišta rada poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske razine zaposlenosti i aktivnosti ostaju utezi snažnijim pozitivnim promjenama na tržištu rada.
>>>DZS: Polovica zaposlenih u platnom rangu od 2700 do 6000 kuna
Nadalje, tržište rada dodatno je opterećeno procesom demografskog starenja stanovništva uz posljedični pad radno sposobnog stanovništva. K tomu Hrvatska je suočena i s ubrzanom emigracijom radno sposobnog stanovništva. Odljev mladog stanovništva u radno aktivnoj dobi posljedica je ne samo otvorenog tržišta rada na razini Europske unije (gdje rastu potrebe za radno sposobnim stanovništvom) nego je i snažno pogurnut dugogodišnjom recesijom, tijekom koje su mahom izostali ključni strukturni zahvati u gospodarstvu.
>>>DZS: U svibnju broj zaposlenih povećan za gotovo 28 tisuća
U slučaju nastavka navedenih trendova srednjoročno do dugoročno takva kretanja za sobom nose niz negativnih posljedica te umanjuju potencijale rasta. Stoga suočavanje s negativnim demografskim kretanjima uz poznate strukturne probleme ostaju izazov kod kreiranja makroekonomskih politika.