Malo se tko sjeća da je još krizne 2009. tadašnji SDP-ov saborski zastupnik Slavko Linić, pri punoj svijesti i pameti, predložio da se uvede američki običaj isplate bruto plaće radnicima (okej, nije samo američki, Švicarci i Nijemci također sami plaćaju porezne i ine obveze). Reakcije su tada bile snebivajuće. Osim što Hrvati nemaju takvu tradiciju i trebala bi desetljeća da ona uhvati korijena, većina je zavapila: pa, tko bi natjerao Hrvate da se svakoga mjeseca sjete uplatiti poreze i doprinose?
Najveći nedostatak ideje o isplati plaće u bruto iznosu jest to što bi većina zaposlenika zanemarila obvezu plaćanja poreza i doprinosa, a to bi izazvalo kolaps proračuna. No to bi također radikalno promijenilo svijest birača o stvarnoj cijeni države, što bi bio prvi korak prema podizanju efikasnosti i smanjenju birokracije.
>>> Zaposleni, a socijalno ugroženi: Prosječnu plaću prima samo 5 posto radnika u Hrvatskoj
Vlado Brkanić iz RRIF-a tada je zaključio da bi država trebala zaposliti još barem 50 tisuća poreznika koji bi hvatali zaposlenike i podsjećali ih da polovicu plaće duguju državi.
U devet godina priča se okrenula. Danas je malo tko protiv. Da, zaposleni bi imali pune ruke posla i vjerojatno bi morali plaćati knjigovođe. No osim što bi to ekspresno podignulo razinu financijske pismenosti, naglo bi porasla i svijest birača o stvarnoj cijeni države.
Mišljenja stručne javnosti o ovoj temi pročitajte već u srijedu popodne u novom broju digitalnog Lidera ili u četvrtak potražite tiskano izdanje na zagrebačkim, a u petak i na svim ostalim kioscima Tiska i iNovina. A svoje mišljenje podijelite s nama u anketi na Liderovoj Facebook stranici.