Ne postoje startupi i kompanije, postoje samo dobri i loši biznisi, jedan je od zaključaka panela pod nazivom ‘Old Economy meets New Economy‘ koji se održao u sklopu Godišnje skupštine Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
Sudionici panela, pod vodstvom moderatora Dražena Nikolića, iz Founder Institute Zagreb, pokušali su na vlastitim primjerima objasniti kako to izgleda kada se susretnu ‘old school‘ ekonomija, odnosno velike etablirane korporacije, s mladim genijalnim inovatorima koji vode startupe.
Iako najuspješniji hrvatski startup, Rimac automobili, više zapravo i nije startup, s obzirom na ostvareni rast i dalje njeguju kulturu startupa i osvajaju tržišta.
- Cijelu priču podjele nove i stare ekonomije je važno staviti u hrvatski kontekst, odnosno kontekst ekonomske i političke različitosti. Iako smo prešli brojku od 200 zaposlenih, zadržavamo startup kulturu i nivo inovacije jer na njemu rastemo, kazao je Aco Momčilović, glavni direktor za ljudske resurse u Rimcu.
Predstavnici hrvatske startup scene
Dio hrvatske startup scene svoje poslovanje prebacuje u inozemstvo jer tamo ipak neusporedivo lakše poslovati nego u Hrvatskoj. Srećom, postoje primjeri, kao što su tri startupa čiji su predstavnici sudjelovali na panelu, koji svoj svjetski uspjeh grade u Hrvatskoj. Osim Momčilovića, jedan od pripadnika nove ekonomije prisutan na panelu bio je i Luka Klancir, operativni direktor relativno mladog startupa My Beeline koji razvija rješenja na području pametne poljoprivrede, odnosno primjene interneta stvari (internet of things) na području uzgoja pčela. Za njihov startup kaže da, iako su mali, vode se filozofijom da postanu dobar biznis.
Mate Knezović iz startupa Agrivi objasnio je razloge zbog kojih je njihova centrala u Londonu, iako rade na hrvatskom tržištu.
- Strani investitori se ne žele zamarati našim zakonodavstvom i proučavati ga jer su upoznati s anglosaksonskim pravom. To je jedan od njihovih uvjeta kada žele investirati. Slažem se da je teško, ali da smo sjeli i kukali ne bi bili ovdje gdje smo danas. Snaga startupa je u tome da su inovativni stoga se lakše prilagođavamo izazovima, kazao je Knezović.
Sva tri startupa dobila su niz unosnih ponuda da svoje poslovanje u potpunosti prebace u inozemstvo, međutim svaku ponudu su odbili, a planiraju ih odbijati i u budućnosti sve dok će moći normalno poslovati na domaćem terenu.
Kultura inovativnosti u velikim kompanijama
Da se inovativnost i startup način razmišljanja pokušavaju usaditi u DNA velikih kompanija čemu svjedoče brojne konferencije na tu temu, prisutnima je potvrdio Richard Bryce, direktor tvrtke Bayer Croatia koja je, baš poput svake velike kompanije u svom početku bila ono što danas nazivamo startup. Bayer Croatia u svojoj srži još uvijek traga za duhom startupa.
- Mentalitet startupa ne može se ugraditi u veliku tvrtku kao što je Bayer, ipak moramo se probuditi i stvarati inovacije što ne možemo sami. Mi imamo novac i iskustvo, a trebaju nam nove ideje i zato svake godine ulažemo novčana sredstva u pet startupa, kazao je Bryce pokušavši objasniti način na koji tako velika kompanija razvija kulturu inovativnosti koja je karakteristična za startup zajednicu.
Dorotea Effenberger, direktorica firme Tahograf je prikazala kako taj razvoj inovativnosti izgleda u kompanijama koje se ne nazivaju startupima, a inovativne su u klasičnom poslovanju.
- Poduzeća moraju imati pliće hijerarhije, održavati mrežnu organizaciju i ulagati u ljude kako bi oni bili inovativni. Moraju se pretvoriti u učeću organizaciju, a to je upravo ono što smo mi napravili, prilagodili smo se tržištu jer se tržište neće prilagoditi nama.
>>>SPIN: Pulski studentski poduzetnički inkubator rasadnik je startupova
Jednu od glavnih teza da je ekonomiju teško dijeliti na staru i novu, iznio je i Adrian Ježina, izvršni direktor Siemens Convergence Creators, koji je objasnio da se ekonomija dijeli na uspješnu i neuspješnu. S tim se složio i Marko Pipunić, Osječki poduzetnik i vlasnik tvrtke Žito čiji su poslovni pothvati stvoreni u kriznim vremenima.
- Oni koji imaju novac trebaju u Hrvatskoj prepoznati potencijale, dati priliku našim startupima da prodaju svoj proizvod, da nas doživljavaju kao partnere, a ne kao sirovinu koju će jednostavno iskoristiti, istaknuo je Pipunić.
U šumi prepreka na koje mlada ekonomija nailazi, stara ekonomija treba uskočiti u pomoć tako što će startupima pružiti priliku da pokažu svoje znanje i svojom inovativnošću pomognu segmentima njihovog poslovanje, te tako si međusobno pomognu pri prelasku prepreka. Ključ uspješnosti je u suradnji velikih kompanija i mladih startupa, zaključak je panela.