Nedavna šetnja kroz Zagrebački book festival (ZBF) ostavila je dojam da su u Hrvatskoj knjige još žive. Zbog svog sadržaja i čarolije kojom su svakog čitatelja u stanju odvesti na putovanje u vremenu, prostoru i idejama, te mu pružiti mogućnost da istražuje neka iskustva koja inače ne bi mogao, knjige nikad neće prestati živjeti. Ali danas je u Hrvatskoj važnije pitanje je li živo tržište knjigama, odnosno kakva je prognoza za budućnost.
>>>Pad Algoritma: Upozoravali smo mjesecima, ovo će možda osjetiti već iduća generacija
- Pretežno vedro s mogućnošću grmljavinskog nevremena… - kratko je komentirao Mišo Nejašmić, vlasnik kuće Jesenski i Turk i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK, kad smo ga pitali za prognozu. S njim se slaže i direktor Mozaik knjige Bojan Vidmar, koji bez zadrške prognozira pad prodaje zbog zatvaranja knjižara, a onda i moguće smanjenje broja novih naslova. Takvu budućnost oslikava i ZBF, iako prvi dojam vara. Naime, unatoč mnoštvu naslova, posjetiteljima-kupcima, zanimljivim gostima koji daju dodatan razlog Zagrepčanima posjetiti tu manifestaciju, tržište knjigama praktično je na aparatima nakon odličnih prodajnih godina u prvom desetljeću novog milenija. Da se knjižari boje hoće li ikome moći prodati neke naslove najbolje pokazuje oglas koji poručuje da će na ZBF-u knjige biti na popustu do čak 90 posto.
Sentiment i nada u pomoć države
Zato je sentiment nakladnika razumljiv, kao i njihova nada da će im država pomoći u predstojećoj konsolidaciji. A dok Nejašmić i drugi nakladnici i izdavači razmišljaju kako spasiti zaposlene u Algoritmu MK i njihovih 35 knjižara, koji čini oko 40 posto kapaciteta tržišta i poslovne infrastrukture ili pak kako konsolidirati tržište, neki drugi pokušavaju se prilagoditi novom vremenu.
- Uočavajući rastuće trendove upotrebe mobilnih tehnologija kao i sve veće dostupnosti širokopojasnog interneta, još prije nekoliko godina odlučili smo prihvatiti nove poslovne mogućnosti koje te tehnologije donose te razviti e-knjigu iz naše naklade kao i cijelog spektra srednjoškolskih udžbenika. Sukladno tome, pojavila se potreba za razvojem e-knjižare - www. ebook024.com - koju smo početkom 2017. godine i realizirali - ustvrdila je Jasminka Vlašić Ivasović, direktorica tvrtke Mate, poznatog zagrebačkog nakladnika specijaliziranog za ekonomsku stručnu literaturu. Elektronička knjiga, međutim, nije jedini odgovor. Iako može studentima i vještim korisnicima omogućiti da lakše, preciznije i brže bilježe njima važan sadržaj knjiga, ljudi i dalje najviše vole čitati riječi otisnute na papiru. Prema istraživanju Book Reading 2016, Pew Research Center, svega šest posto čitatelja starijih od 18 godina u SAD-u čita isključivo e-knjige, čak 28 posto njih čita i tiskane i e-knjige, 38 posto ih čita samo tiskane, a svega 26 posto Amerikanaca uopće ne čita knjige. U Hrvatskoj je situacija slična, premda trendovi kaskaju. GfK je u ožujku na uzorku od tisuću ljudi utvrdio da je 12 posto ispitanih čitalo e-knjige, ali je za domaće nakladnike ohrabrujuće što je otisnuta knjiga još uvijek nedodirljiva čak i u Americi. Ipak, vremena se mijenjaju i otvaraju se i neka nova vrata i u tiskarskom biznisu.
‘Book of one‘
- Offset i digitalni tisak dominantne su tehnologije u tiskanju knjiga. Cijena izrade po primjerku kod offseta nešto je niža, što je uvjetovano i većim količinama izrade. Kod digitalnog tiskanja, količine su manje, ‘book of one‘ doslovno je moguć, ali je proizvod brže spreman za isporuku te izdavač može lako i brzo naručiti dotiskivanje nove naklade jer ima konstantnu kontrolu između prodane i skladištene vrijednosti. Cijena digitalno tiskane knjige jedinično je veća, međutim, važno je sagledati cijelu konstrukciju troškova, koja uključuje i troškove skladištenja, distribucije i drugih zavisnih troškova koji opterećuju cijenu izrade knjige - rekao nam je Martin Milinković, savjetnik za razvoj poslovanja u tiskari Cerovski, koja pruža usluge suvremenog digitalnog tiska, bez razlike u kvaliteti u odnosu na offset. Digitalni tisak na upit (digital print on demand) opcija je koju u Sjevernoj Americi i Europi sve više primjenjuju veliki izdavači. Primjerice, John Wiley & Sons iz Hobokena u SAD-u, koji ima podružnice na pet kontinenata u programu print on demand ima čak trećinu od 60 tisuća aktivnih naslova za Ameriku. Prosječna kratkoročna narudžba iz tog programa iznosi mu u ovoj godini 100 komada, ali raste i koristi se njime jer omogućava lakše poslovanje i manje financijsko i ino opterećenje od offseta.
Tisak za poznatoga kupca
Možda je na takvo što mislio Neven Antičević kad je u travnju 2014. godine u intervju za Lider rekao sljedeće: ‘Danas je prosječna naklada tisuću primjeraka, što ne ostavlja mnogo prostora za snižavanje cijena. Možda je za male zemlje rješenje to da nakladnici prestanu proizvoditi knjige za nepoznatoga kupca i počnu proizvoditi za poznatoga.‘ U istom intervju Antičević je iznio i podatak da je 2005. godine bilo prodano 11 milijuna knjiga, a u intervjuu t-portalu iz 2015. kad je pokrenuo predstečajnu nagodbu Algoritma, rekao je da je 2009. godine broj prodanih knjiga bio 2,5 milijuna.
>>>Drugi izdavači spašavali bi Algoritmov prodajni kanal, ali s prepolovljenom mrežom knjižara
Provjerene podatke o prodanim knjigama ne vodi nitko. Državni zavod za statistiku do 2010. godine bilježio je tek podatke o broju naslova, tako da danas nije lako procijeniti veličinu i uspješnost tržišta. Mišo Nejašmić iz kuće Jesenski i Turk napomenuo je da se broj naslova prepolovio u odnosu na 2009. godinu, a naklade su pale još i više.
Rezerviranost prema digitalnom
Kolike su danas, teško je reći, vjerojatno je prosjek blizu tisuću primjeraka, a prodaja ne prestaje padati. To je vidljivo i letimičnim pregledom poslovnih rezultata najvećih nakladnika i knjižara, ali svejedno, domaći nakladnici još ne vide ekonomsku računicu u preorijentaciji na digitalni tisak.
Algoritmov krah označava kraj ere velikih knjižara. Zato se razmišlja o novim poslovnim modelima. Jedni idu prema e-knjigama, a drugi prema digitalnom tisku, koji omogućava manje naklade i tisak knjiga na zahtjev, čime se preskaču troškovi skladištenja i distribucije.
- Digitalni tisak je postupak koji se upotrebljava kod naklada manjeg obujma. Mi kao nakladnik uvijek gledamo kvalitetu, količinu i cijenu. Budući da se najvećidio naših naslova odnosi na udžbenike za fakultete, takvi naslovi u pravilu ne idu u digitalni tisak – rekla nam je Jasminka Vlašić Ivasović iz Mate. Nejašmić je bio precizniji, ustvrdio je da je margina isplativosti digitalnog tiska za Jesenski i Turk u odnosu na offset na nakladama od 300 primjeraka. Pritom se njime koriste i u procesu izrade kulturološki i obrazovno važnih izdanja, poput novih rječnika ili nekih enciklopedijskih izdanja, ali ne planiraju neki veći angažman. A direktor Mozaik knjige Bojan Vidmar u ovom trenutku ne vjeruje u digitalni tisak.
- U procesu proizvodnje knjige postoje i fiksni troškovi: prava, prijevod, lektura, korektura, prijelom, ilustracije itd., što čini velik dio nabavne vrijednosti. Sam tisak nije toliko problematičan, a i udjel skladištenja na godinu nije toliko velik s obzirom na cjelokupnu prodaju. Stoga smatram da je još uvijek bolje tiskati nakladu od tisuću primjeraka s troškovima skladištenja i distribucije, nego 200 primjeraka bez tih troškova, ali s još uvijek prisutnim fiksnim troškovima koji su poprilično visoki – smatra Vidmar.
Novi poslovni model
Procjena Nejašmića jest da bi digitalni tisak u budućnosti mogao zauzeti oko deset posto tržišta, a otprilike su tolike procjene njegova rasta do 2020. u SAD-u. Prema istraživanju ‘2016 NPES Megatrends Study‘ do 2020. na digitalnom tisku u Sjevernoj Americi otisnut će se 1,3 posto svih tiskanih stranica, od čega čak 12 posto tiskanih stranica knjiga. Uz lagani pad udjela e-knjiga koji je započeo prošle godine, te zasićenje tog tržišta koje je dovelo do zaustavljanja pada proizvodnje tiskanih knjiga u Zapadnoj Europi i Americi, digitalni tisak na upit potencijalno je novi poslovni model koji može oživjeti tržište knjigama.
- Razlike u kvaliteti, dostupnosti izbora papira te uveza između offsetnog i digitalnog tiska više nema. U postojećem modelu morate investirati kapital u velike offset naklade, višak knjiga skladištiti, čekati izvještaje prodaje, fakturirati i ponovno čekati kad će vam knjižare platiti. U međuvremenu skladišta su opterećena višemilijunskim količinama neprodanih izdanja. U Nizozemskoj su na digitalni POD način tiska i prodaje, izbacili troškove investiranja, skladištenja i trgovačke marže. Time su ubrzani svi procesi te kompletno izbačene ključne stavke troškova - rekao nam je Milinković iz tiskare Cerovski. Neto marža nizozemskih izdavača povećala se prelaskom na digitalni tisak na upit s 11 na 40 posto po prodanom primjerku knjige. I druge europske ekonomije prate te trendove te se više poigravaju s novim modelom poslovanja. Zasad u Hrvatskoj nema prevelikog interesa, što je možda i razumljivo, jer nakladnici, koji su u pravilu ujedno i veliki trgovci knjigama, muku muče sa suženim tržištem, a troškovi skladištenja i distribucije još ih toliko ne opterećuju. No možda bi se promjenom cijele paradigme poslovanja moglo omogućiti širenje portfelja naslova, poboljšati prodaju, ali i promijeniti način plaćanja autora, urednika, prevoditelja i drugih koji sudjeluju u stvaranju knjiga, a koji su danas ionako potplaćeni.
Tekst originalno objavljen 26. svibnja, Lider 608.