Iako je Bugarska najmanje razvijena zemlja skupine deset zemalja članica srednje i istočne Europe koje su prošle proces tranzicije iz planske u tržišnu ekonomiju (EU10) ali i cijele EU, gospodarstvo te zemlje posljednjih osam godina ocjenjuje se konkurentnijim od hrvatskoga, a raste i jednom od najdinamičnijih stopa među državama EU10, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore.
Zbog relativno presporog oporavka u posljednje tri godine, Hrvatska danas zaostaje za prosjekom EU10 od kojih osam zemalja ima viši, a samo Rumunjska otprilike isti životni standard. Zemlja u kojoj prosječni stanovnik proizvodi manje godišnjega BDP-a od Hrvatske upravo je Bugarska čije se zaostajanje kontinuirano smanjuje zbog čega bi Hrvatska mogla zasjesti na samo začelje EU10, ali i cijele EU.
>>>Troškovi rada po satu u Hrvatskoj šezdesetak su posto niži od prosjeka EU
U analizi Konkurentnost zemalja srednje i istočne Europe: osvrt na Bugarsku, HGK navodi da se BDP Bugarske nalazi na polovini prosjeka EU28, no od 2008. godine raste dinamičnije od prosjeka po stopi od 1.9 posto godišnje.
Razvijenost Bugarske 2009. godine iznosila je 68 posto razvijenosti prosječne članice EU10, a 2016. bila je na 70 posto. Istovremeno razvijenost Hrvatske bila je na 98 posto razvijenosti, dok je prije dvije godine pala na 85 posto. Zahvaljujući tome Bugarska se prema prosjeku EU primakla za 6 postotnih bodova, a Hrvatska je svoju poziciju pogoršala za 3 boda.
Bugarska danas u odnosu na 2008. godinu stvara 13,5% veći realni BDP (2017.), a Hrvatska 4,1% manji (2017.).
Bugarsko gospodarstvo, navodi analiza, pokazuje i veću međunarodnu otvorenost od hrvatskoga, kao i razliku u samoj strukturi međunarodne razmjene. Vrijednost izvezene robe u Bugarskoj tri puta je viša od vrijednosti izvoza usluga, za razliku od Hrvatske gdje je situacija suprotna.
>>>Zašto ljudi odlaze? Ovih dana i Latvija ima veću bruto satnicu od Hrvatske
- To pokazuje da je bugarsko gospodarstvo više oslonjeno na izvoz od hrvatskoga, u okviru čega je izvoz roba dominantan, za razliku od hrvatskoga čiji je izvoz, osim što je prenizak, u (pre)velikoj mjeri oslonjen na izvoz usluga u kojima prevladavaju usluge povezane s turizmom Razlika između strukture hrvatskoga i bugarskoga gospodarstva vidljiva je i u raspodjeli djelatnosti koje čine bruto dodanu vrijednost, ali i promjene njihove važnosti unutar BDV-a u posljednjih nekoliko godina, stoji u analizi.
Obje zemlje imaju najveće udjele industrije i skupine usluga koju čine trgovina, prijevoz te smještaj i ugostiteljstvo u BDV-u. Pritom Bugarska ima veće značenje industrije, a Hrvatska skupine navedenih usluga.
Posljednjih deset godina Bugarska je u rangu konkurentnosti najviše napredovala od svih posttranzicijskih zemalja, dok je kretanje hrvatske konkurentnosti bilo nepovoljnije od prosjeka.
Po efikasnosti tržišta rada Bugarska je u posljednjem izvješću bila bolje rangirana od Hrvatske za 40 mjesta, a u području inovatinovsti bila je ocijenjena kao 68. zemlja na svijetu, dok se Hrvatska trenutno nalazi na 106. mjestu.
Bolja lakoća poslovanja, ali i konkurentnost
Prema Indesku lakoće poslovanje (Doing Business), koji promatra 190 zemalja svijeta, Bugarska se nalazi na 50. mjestu, jedno mjesto ispred Hrvatske koja je u ovom segmentu najlošije rangirana od svih zemalja EU10.
- Prema posljednjim projekcijama Europske komisije, Bugarska će u ovoj i sljedećoj godini biti zemlja EU10 s trećim najvišim rastom BDP-a, dok će u istim godinama Hrvatska imati najniži (2018.) odnosno drugi najniži (2019.) rast, navodi HGK.
>>>Gospodarstvo 2018.: Rast plaća, BDP-a, novi turistički rekordi, glavna prijetnja Agrokor
Veća konkurentnost Bugarske u odnosu na Hrvatsku omogućuje stabilizaciju stopa gospodarskog rasta na višim razinama, ako se konkurentnost hrvatskoga gospodarstva relativno ne poveća Bugarska bi nas u srednjoročnom razdoblju mogla ostaviti na samom začelju EU28, te EU10.
Područja u kojima poslovni sektor očekuje promjene koje bi učinile poslovanje konkurentnijim pokazuju mjesta koja moraju biti u fokusu reformi, u slučaju Bugarske to je korupcija, dok je u hrvatskom slučaju problem nedovoljno učinkovita državna administracija.
Ovisno o tome kako i u kojoj mjeri će Bugarska i Hrvatska provoditi reforme koje će razvijati njihovu konkurentnost, razvijat će se i daljnji odnosi konkurentnosti dvaju gospodarskih sustava i njihovih gospodarskih razvijenosti.
- Trenutnu dinamiku razvoja Bugarske mogu iskoristiti hrvatski investitori i izvoznici te se pozicionirati na tom rastućem tržištu koje ima veće potrebe za uvozom. Iz podataka o područjima konkurentnosti u kojima Bugarska ima najviše prostora za napredak mogu se uočiti potencijalni prostori za rast hrvatskog izvoza roba i usluga, a to su, primjerice, područje infrastrukture (građevinarstvo i proizvodnja građevnog materijala) i zdravlja (farmaceutska industrija), zaključeno je u analizi.