Hrvatsko gospodarstvo ušlo je u fazu oporavka, te očekujemo da će za godinu, dvije dosegnuti pretkriznu razinu gospodarske aktivnosti, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović prilikom otvaranja konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija.
Burilović je tom prilikom naglasio da na putu prema rastu BDP-a važnu ulogu ima financijski sektor čija je ukupna imovina veća od 570 milijardi kuna. Dinamika rasta u Hrvatskoj danas je, prema riječima Burilovića, veća od one koja se ostvaruje na razini cijele EU, a već treću godinu zaredom hrvatsko gospodarstvo približava se prosječnoj razini razvijenosti ostalih članica.
>>>Burilović: Okrenimo se budućnosti, sustav je stabiliziran
Konferencija u organizaciji HGK u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu na jednom mjestu okupila je ključne financijske institucije, regulatorne agencije i resorna ministarstva kako bi svoja iskustva usmjerili prema gospodarstvenicima i omogućili im jednostavniji pristup proizvodima i uslugama cijele financijske industrije.
Marko Jurčić, savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo prilikom uvodnog obraćanja naglasio je da makroekonomski podaci daju određene pozitivne impulse, a uz pad kreditnih rizika ohrabrujući podaci su rast kreditnog rejtinga i očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu 2022. godine.
- Djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti (NPL) sektora nefinancijskih društava, koji čine dvije trećine ukupnih NPL-ova, kod banaka su na dan 30. lipnja 2017. godine iznosili 22,8 milijardi kuna, dok su krajem ožujka 2010. godine iznosili 14,5 milijardi kuna, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić analizirajući temu "Kvaliteta kredita po djelatnostima - trendovi (ne)naplativih potraživanja".
U sklopu konferencije održan je panel pod nazivom Gospodarski trendovi i kvaliteta plasmana po sektorima na kojemu je Zlatko Sirovec, predsjednik Udruženja graditeljstva HGK upozorio na nezadovoljavajuć odnos građevinskog i bankarskog sektora.
>>>EP traži dioništvo u kreiranju ECB-ovih smjernica za nenaplative kredite
- Bez adekvatne suradnje bankarskog sektora mi ne možemo poslovati. Postoji problem oko kolaterala, jer imamo odličan projekt u inozemstvu, a kada smo dobili avans banka je trećinu sredstava zadržala kao kolateral. Problem između građevinskog sektora i banaka porizlazi iz nepoznavanja funcioniranja našeg sektora, a banke su postavile previsoke kriterije, kazao je Sirovec.
Utjecaj Agrokora na potražnju za kreditima
- Neizvjesnost u pogledu restrukturiranja Agrokora donekle je usporila potražnju poduzetnika za financiranjem. Iako je došlo do smanjenja potražnje za financiranjem radnog kapitala, vidimo da raste potražnja za financiranjem investicija. Zbog Agrokora nismo značajno komentirali prognoze rasta BDP-a, međutim, postoji niz pozitivnih rizika koji nadmašuju negativne rizike koje je stvorio Agrokor, istaknuo je Hrvoje Stojić, voditelj Ekonomskih istraživanja Addiko Bank.
Dodao je i da u idućoj godini se očekuje ubrzanje kreditne aktivnosti, a kako bi se smanjio javni dug za Hrvatsku je važno što prije ući u eurozonu.
Viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak istaknuo je da rast gospodarstva kao posljedicu izaziva rast kredita u financijskom sektoru.
- Meni se čini da je stopa rasta od tri posto uz stagnaciju ili sporiji rast kreditnog portfelja bolji ishod nego što bi bio uz stopu rasta kreditnog porfelja od 10 ili 20 posto. Dinamičan rast kredita izaziva ovisnost gospodarstva, a Hrvatska se već opekla na tome, kazao je Odak.