Za dašak optimizma u inače sivoj ekonomskoj stvarnosti naše zemlje pobrinuo se Petar Vušković, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize u svom osvrtu u kojem je taksativno nabrojao sve prednosti Hrvatske u odnosu na ekonomije zemalja iz EU i svijeta.
Evo nekoliko primjera koje prenosimo u cijelosti:
Broj nekretnina – 2. u Europi
Hrvati su po broju nekretnina pri europskom vrhu. Prema jednom istraživanju 85,4 posto građana ima svoju nekretninu, a samo 4.2 posto tih nekretnina je opterećeno hipotekom. Imati svoju nekretninu je egzistencijalna potreba i pravo. Međutim, sasvim je sigurno da pojedini građani u prosjeku imaju i više nekretnina. Iako su nekretnine relativno siguran oblik štednje (tzv. cigla štednja), sigurno investicijski prinos nije najveći. Kada bi se nekretnine učinile likvidnima, novčani potencijal građana bi se mogao osloboditi za financijska tržišta ili poduzetničke pothvate. Prepreke su financijska nepismenost i odsustvo poduzetničkog duha.
Štednja - europski vrh, u svijetu 34.
Štednja, kao i broj nekretnina, spada u europski vrh. Prema podacima HNB-a, štednja građana iznosi 7700 eura po glavi stanovnika. Neto štednja građana godinama raste. Ukupna štednja dostiže i 200 milijardi kuna. Drugim riječima, novac nam ostaje u bankama i ne znamo što s njime. Apsurd je veći time što godinama kamatne stope na štednju padaju. Tako su primjerice kamatne stope na nove oročene devizne depozite rekordno niske, ispod 1 posto.
Prihod od turizma u BDP-u - prvaci svijeta
Hrvatska je turistički hit. Prihod od turizma čini 19 posto BDP-a (skoro 1/5) i taj podatak nas čini svjetskim prvacima. Procijenjena turistička zarada je negdje oko 9 milijardi eura u 2016, dok je za 2017. je predviđen rast od 4 do 5%. Za usporedbu, Malta ima 14,5% prihoda od turizma u BDP-u, a Cipar 13,2 posto, Španjolska 4,4% i Italija 2,1%. Istina, udio turizma u BDP-u nije izravni pokazatelj prihoda, ali može govoriti o volatilnosti ekonomije. Ipak, nema sumnje da smo u turizmu najbolji. Istovremeno, znamo da je turizam nestabilna grana (primjer Grčke i Turske). Uz turizam potrebno je razvijati i druge gospodarske grane.
>>>Prihodi od turizma u 2016. znatno iznad 8 milijardi eura
Poljoprivreda - neiskorišteni potencijal
Poljoprivredno zemljište prostire se na oko 3 milijuna hektara, a vrijednost mu je oko 10 miljardi dolara. Obradivo je 90% poljoprivrednih površina, a obrađuje se manje od 50%. Svega 1,6% poljoprivrednika posjeduje preko 20 hektara poljoprivrednih površina. Mogli bismo hraniti više od 10 milijuna ljudi, a ovisimo o uvozu jer nismo dovoljno konkurentni na europskom tržištu. Uvozimo gotovo 50% hrane. Potrebno je povećati iskoristivost poticaja sredstava iz EU fondova, okrupniti poljoprivredne površine, poboljšati menadžment u poljoprivredi i urediti tržište plasmana. Na takav način bismo poljoprivredu učinili konkurentnijom.
>>>Tolušić: Naš je proračun povećan za preko milijardu kuna, novca će biti za sve
Bogatstvo vode - 5. u Europi i 42. u svijetu
Po bogatstvu vode (slatke, tekuće i pitke vode) smo 5 u Europi i samo 4 zemlje su ispred nas. U svijetu smo na 42. mjestu. Napomenimo, čak 70% površine Zemlje zauzima voda, a samo 2,5% otpada na slatku vodu, koja je preduvjet za život. Izvori su ograničeni, a prirodni prirast stanovništva sve je veći, stoga je razumljiv potencijal vode koji imamo. U Hrvatskoj se samo putem koncesijskih naknada može zaraditi više od 20 milijuna kuna, dok država zarađuje tek nešto više od 10 milijuna kuna. Potrebno je staviti vode u koncesije i ostale izvore vode od trenutnih 30. >>>Slovenija prva u EU prepoznala vodu kao temeljno pravo, zabranila komercijalizaciju
U čemu smo još prvaci svijeta pročitajte ovdje.
https://www.youtube.com/watch?v=e_FUsu3U8o8