Konsolidacija distributera plina kućanstvima je neizbježna, ne samo zbog deregulacije plinskog tržišta za kućanstva, nego i zato jer igrači na danas rascjepkanom tržištu neće biti sposobni investirati u nova tehnološka rješenja za pametno mjerenje potrošnje, koja će postati nužna kad se i deregulira taj dio plinskog tržišta. A premda ne znači nužno da će nove investicije dovesti do poskupljenja plina, distributeri su uvjereni da hoće.
- Ne možemo tražiti investicije, smart-metering (pametno mjerenje), a istu ili jeftiniju cijenu plina. To je nemoguće. Ako HERA propiše smart-metering to će morati svi provesti i to će biti u tarifi. Moguće su investicije tolike skale da svi potrošači dobiju smart-metering uslugu, ali problem će nastati ako poduzeća se neće biti u stanju zaduživati za investiciju, zato je moguće i okrupnjavanje distributera. To je svakako novac koji će platiti potrošači u cijeni plina – kazao je Srećko Ezgeta iz Elektrometal-distribucije plina na 32. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji.
Nikola Vištica iz HERA-e nije se složio s tim, navodeći da je prije odluke o uvođenju pametnog mjerenja potrebno da HERA provede cost-benefit analizu, što je dosad pri uvođenju smart tehnologija u mjerenje napravila tek u vezi električne energije. Prvi rezultati studije, koja još nije recenzirana, pokazuju da koristi od uvođenja pokrivaju njegove troškove, što onda znači da cijenu neće biti potrebno dizati da se smart-metering uvede na tržišne električne energije.
Ne treba plašiti kupce
- Uvođenje smart-meteringa ne mora biti nužno povećanje tarife i ne treba plašiti kupce. Druga stvar je i da su fondovi EU vrlo otvoreni financiranju uvođenja smart-meteringa i distributeri bi se trebali okrenuti i na tu stranu – kazao je Vištica na panel diskusiji o opskrbi plinom u uvjetima potpune liberalizacije tržišta.
Što se tiče ovogodišnje odgode deregulacije tržišta plina za kućanstva, Marko Blažević iz tvrtke HEP Opskrba plinom kazao je da je situacija izazovna te da još ne može prognozirati poslovne rezultate za 2017. godinu.
- HEP imao reguliran veliki dio ulazne cijene plina reguliran. Od 1. travnja nabavna komponenta postala tržišna, dok je prodajna ostala regulirana. Kakav će rezultat poslovanja biti, teško je znati još, možda kad bi znali kakva će biti zima. Ali cijela pozicija HEP-a kao opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina svakako je kompleksnija i izazovnija – kazao je Blažević.
>>>LNG terminal: Država ovaj put traži partnera koji će snositi rizik
Naime, HEP je do 1. travnja iduće godine HEP najranije u obvezi biti jedini opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina, dok je INA ove godine izgubila obvezu da proda plin koji proizvede HEP-u po reguliranoj cijeni. Bez obzira na mogućnost da ga izveze, prodala ga je HEP-u slijedom tendera. Ali još nije jasno hoće li se ova situacija nastaviti.
- HEP je formalno-pravno imenovan do trenutka imenovanja drugog opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina. Obveze su do 1. travnja 2018. godine, nakon toga opskrbljivači nemaju više obvezu poslovati s HEP-om te će moći na tržištu nabaviti plin. Druga je stvar što je ove godine tvrtka Podzemno skladište plina provela raspodjelu skladišnih prostora i dala ih u zakup za narednih pet godina – rekla je Antonija Glavaš, članica uprave Prvog plinarskog društva.
Sudionici rasprave u pravilu se slažu da je cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj među najmanjima u Europi, te da je izgledno da će se u budućnosti, a posebno slijedom deregulacije tržišta, cijene plina povećavati. U konačnici, kako je naglasio Damir Škugor iz Ininog sektora trgovine prirodnim plinom, kućanstva prema slijedu poslovnog procesa bi trebala imati najvišu cijenu, jer je lanac isporuke najdulji.
- Morat će doći do konsolidacije distributera da se dogode pomaci. Iz prakse, međutim, može se reći da se to neće tako brzo dogoditi. Pitanje je i koliko će rezultati lokalnih izbora utjecati na dva društva koja su trenutno u procesu privatizacije. Na ta pitanja nemam odgovor, kao ni na to koliko će današnja događanja na Markovom trgu utjecati na tržište plinom – rekla je Daria Karasalihović-Sedlar, profesorica s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.