Na azijskim su burzama cijene dionica pale i u utorak, drugi dan zaredom, kao i cijene nafte, a pod najvećim su pritiskom kineska tržišta zbog novog vala koronavirusa.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu više od 2 posto, što je drugi dan zaredom kako je oštro pao.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,5 i 4,2 posto.
Kao i jučer, i jutros su najviše pale cijene dionica na kineskim burzama, što je posljedica najvećeg broja novozaraženih koronavirusom od početka pandemije 2020. godine.
Zbog toga je 'zatvoren' 17-milijunski grad Shezhen, pa se ulagači plaše slabljenja gospodarskih aktivnosti.
Tim više što je središnja kineska banka kamate ostavila nepromijenjene, pa su splasnule nade u nove poticajne mjere.
Osim toga, i dalje su pod pritiskom dionice nekoliko tehnoloških divova jer tvrtki Tencent prijeti rekordna kazna zbog toga što nije poštivala pravila o zabrani pranja novca.
Zbog toga kineske ulagače nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji za prva dva mjeseca ove godine.
Negativan utjecaj pada Wall Streeta
Loše na tržišta utječe i jučerašnji pad S&P 500 indeksa na Wall Streetu, kao i Nasdaq indeksa.
Trend klizanja S&P 500 indeksa ušao je u treći tjedan, što je posljedica nesigurnosti ulagača zbog rata u Ukrajini, ali i neizvjesnosti po pitanju zaoštravanja monetarne politike u SAD-u.
U utorak počinje dvodnevna sjednica čelnika Feda, a njihove odluke bit će objavljene u srijedu.
Gotovo je sigurno da će, po prvi put nakon tri godine, Fed povećati ključne kamate, s obzirom da se već mjesecima inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, blizu 8 posto.
Većina analitičara očekuje da će Fed povećati kamate za 0,25 postotnih bodova. No, zbog visoke inflacije, koja bi zbog nedavnog snažnog rasta rasta cijena energenata i sirovina u idućem razdoblju mogla dodatno ojačati, moguće je i agresivnije povećanje kamata.
Pad S&P 500 indeksa ponajviše je posljedica pritiska na dionice u tehnološkom sektoru. Više kamate negativno utječu na tehnološke i druge dionice temeljene na rastu jer njihove valuacije više ovise o budućem tijeku gotovine.
„Svjedoci smo rotacije iz sektora temeljenih na rastu u one koji se temelje na vrijednosti, a puno toga povezano je s kretanjem kamatnih stopa. Tržište dionica je pred izazovima, a današnje trgovanje je primjer toga”, kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u tvrtki Kingsview Investment Management.
Dolar oslabio, cijene nafte pale
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 98,87 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,22 boda. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 117,80 na 118,30 jena, novu najvišu razinu u pet godina. No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0980 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0935 dolara.
Cijene su nafte, pak, dodatno pale, dok su se još prije tjedan dana kretale iznad 130 dolara po barelu. Jutros je cijena barela na londonskom tržištu potonula 4,05 posto, na 102,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,10 posto, na 98,80 dolara.
Premium dizel "probio" 15 kuna
Iako cijena barela nafte na svjetskim tržištima pada, cijene goriva u Hrvatskoj rastu.
Osnovni benzin "eurosuper 95" od utorka se na većini benzinskih postaja u Hrvatskoj prodaje po 13 kuna što je 82 lipe skuplje nego jučer, osnovni "eurodizel" poskupio je za 1,40 kunu, dok su dizelska premium goriva skuplja od 15 kuna po litri.
Po podatcima s tražilice jeftinijeg goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te portala cijenegoriva.info, cijena osnovnog eurosupera 95 na benzinskim postajama Ine, Petrola, Croduxa, Lukoila i još nekih distributera od danas iznosi 13 kuna, dok je dosadašnje cijena bila 12,18 kunu po litri.
Nešto je veći porast cijene kod osnovnog eurodizela, koji na većini postaja od danas stoji 13,91 kunu po litri, a bio je 12,51 kunu. Premium dizelska goriva probila su plafon od 15 kuna po litri.
Tražilica jeftinijeg goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokazala je da od utorka Ina prodaje svoju benzinsku "stotku" za 14,06 kuna, dok im je "eurodizel class plus" 15,03 kune. Eurosuper 95 class plus od danas se prodaje za 13,67 kuna.
Prošli je tjedan, odnosno do jučer, litra eurosuper 95 class plus na postajama Ine stajala 12,72 kune po litri, dok im se eurosuper 100 class prodavao po 13,11 kuna.
I na Lukoilu eurosuper 95 ecto prodaje se za 13,67 kuna, a bio je 12,72 kune za litru.
Crodux za litru eurosupera 100 traži 14,11 kuna (bio 13,24 kune), dok Q Max eurosuper 100 na postajama Petrola stoji 14,11 kuna (bio je 13,24 kune).
"Stotka" na Tifonu stoji 13,93 kune, bila je 13,26 kuna po litri.
Cijena premium dizelskih goriva probile su granicu od 15 kuna
Tako se od danas Inin eurodizel class plus, kao i Lukoilov eurodizel ecto prodaju po cijeni od 15,03 kune, dok je to gorivo još do jučer bilo 13,56 kuna.
Na Tifonu eurodizel premium stoji 14,96 kuna po litri (skok sa 13,67 kuna) dok Crodux svoj eurodizel maxpower i Petrol svoj Q Max eurodizel prodaju po cijeni od 15,08 kuna po litri (bio je 13,86 kuna).
Vlada je na očekivanu eksploziju cijena goriva prošli tjedan reagirala dvama uredbama, kojima je fiksirala maržu trgovaca naftnih derivata na osnovni eurosuper i eurodizel te na plavi dizel, a privremeno je smanjila i trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo.
Tako je uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata ukupna marža za dizelsko i benzinsko gorivo fiksirana na 75 lipa po litri, a na plavi dizel na 50 lipa po litri.
Izmjenama Uredbe o trošarinama država je, pak, na rok od 90 dana smanjila trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo, i to za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te 20 lipa po litri dizelskog goriva.
Na osnovu tih mjera Vlada je procijenila da će se rast cijena osnovnog eurosupera i eurodizela uspjeti zadržati u rasponu od 80 lipa do 1,20 kuna po litri, dok bi bez tih mjera realni tržišni porast iznosio oko dvije kune.