Cijene nafte zadržale su se u petak na međunarodnim tržištima iznad razine od 72 dolara, balansirajući između bojazni da će globalni trgovinski spor usporiti gospodarski rast i potražnju za gorivom i američkih sankcija Iranu koje bi mogle smanjiti opskrbu, piše Reuters.
>>>EK: Ružičastoj prognozi za gospodarstvo EU najviše prijeti protekcionizam
Cijena barela nafte na londonskom je tržištu bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 72,27 dolara. Znatnijih promjena nije danas bilo na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 66,91 dolar.
Tržišta i dalje pozorno prate trgovinski spor između SAD-a i Kine, dva najveća svjetska gospodarstva.
U najnovijoj razmjeni trgovinskih mjera Kina je najavila 25-postotne carine na američki uvoz u vrijednosti 16 milijardi dolara. Iako je sirova nafta uklonjena s popisa i na njezino su mjesto uvršteni derivati i ukapljeni naftni plin, analitičari smatraju da će kineski uvoz sirove nafte značajno pasti.
"Čini se da se tržište usredotočilo na strahovanja od smanjene potražnje Kine, djelimice pod utjecajem trgovinskog sukoba između Kine i Sjedinjenih Država", objašnjava William O‘Loughlin iz australskog Rivkin Securitiesa.
Eskalacija trgovinskih sporova prigušuje izglede gospodarskog rasta i podupire dolar, valutu međunarodne trgovine naftom, čime nafta poskupljuje za imatelje drugih valuta.
"Poput ostalih sirovina, i nafta reagira na jaki dolar", rekao je Harry Tchilinguirian iz londonske podružnice francuske banke BNP Paribas.
>>>Američko-kineski trgovinski sukob prijeti cijelom svijetu
Paralelno slabe valute velikih gospodarstava u nastajanju, uključujući Kinu, Indiju i Tursku.
Protuteža tim bojaznima bile su američke sankcije Iranu, koje će od studenog obuhvatiti i iranski izvoz nafte i vjerojatno smanjiti globalnu opskrbu. Iako se Europska Unija, Kina i Indija suprotstavljaju sankcijama, očekuje se da će mnoge države pokleknuti pod pritiskom SAD-a.
"Raspoloženje tržišta stiješnjeno je između straha da će trgovinski spor SAD-a i Kine ugroziti potražnju za naftom i prijetnje manjka iranske nafte“, tumači Stephen Brennock iz londonskog PVM Oil Associatesa.
Analitičari očekuju pad izvoza iranske sirove nafte za 500.000 do 1,3 milijuna barela dnevno. Kupci u Japanu, Južnoj Koreji i Indiji već smanjili narudžbe, a obujam smanjenja ovisit će o tome hoće li kupci iranske nafte ishoditi izuzeća.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) priopćila je u petak da bi tržišta mogla svjedočiti učestalim previranjima prema kraju godine.
"Hlađenje tržišta, praćeno popuštanjem napetosti na strani opskrbe u kratkoročnoj perspektivi, trenutno nižim cijenama i slabijim rastom potražnje, možda neće potrajati", navela je IEA u mjesečnom izvješću.
"Kada na snagu stupe sankcije na iransku naftu, možda u kombinaciji s problemima u proizvodnji na drugim područjima, održavanje globalne opskrbe moglo bi ispostaviti kao veliki izazov", napisali su.
>>>Kina prijeti SAD-u uvođenjem carina na robu vrijednu 60 milijardi dolara
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno JE objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 72,03 dolara, te je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni radni dan.