https://www.youtube.com/watch?v=OmR8UOgdf3I
Javni prostor zahvaljujući videonadzoru i digitalizaciji postaje izvor podataka koje obrađuju i pohranjuju tehnološke tvrtke. Čim u pametnom gradu izađemo na ulicu ne izgubimo se u masi nego postajemo pojedinačna meta videonadzora koji će sve podatke o našem kretanju slati u središnji sustav internetski umrežen s brojnim uređajima i institucijama, nad kojima nemamo nikakvu kontrolu. Primjerice, ovdje možete pratiti live stream s Trga bana Jelačića u Zagrebu.
Izgledno je da će u konačnici pametne gradove, institucije i građane kontrolirati tvrtka u čijem će softveru ‘živjeti‘ građani opamećenih gradova i svi podaci o njima, te biti njihov stvarni vlasnik. Pojedinac u takvom svijetu mogao bi postati ono što analitičar podataka zaključi o njemu, a ne ono što stvarno jest. više neće biti ono što stvarno jest, nego ono što analitičar podataka zaključi o njemu. Zbog toga ne gledaju svi blagonaklono na ovaj aspekt ‘smart cityja‘, ponajprije zbog sigurnosti podataka, ali i trenutačnog nedostatka jasne vizije razvoja pametnih gradova.
No unatoč tomu, gradovi diljem svijeta postaju sve pametniji, a u fazi opamećivanja su i brojni hrvatski gradovi, poput Bjelovara, Osijeka, Supetra, Karlovca, Čakovca...
Cijeli tekst pročitajte u novom Lideru, na kioscima Tiska i iNovina ili ga čitajte digitalno. Više o pametnim gradovima možete doznati na Liderovoj konferenciji Smart Cities koja se održava 9. travnja na Zagrebačkom velesajmu.